Prema izvještaju Svjetske banke Bosna i Hercegovina ima najnesposobniju javnu upravu u Evropi.
Ona ima najmanju sposobnost da odgovori na zahtjeve svojih građana, piše u izvještaju Ureda za reviziju institucija BiH o temi Planiranje budžetskih rashoda u institucijama BiH.
U Izvještaju o planiranju budžetskih rashoda u institucijama BiH, Ured za reviziju institucija BiH poziva se na podatke Svjetske banke iz 2014. godine. Za dvije godine BiH nije uradila mnogo u reformi javne uprave, a o tome najbolje svjedoči posljednji izvještaj Evropske komisije u kojem je konstatovano da je BiH u ranoj fazi reforme javne uprave.
“Naši podaci s kraja juna 2016. godine pokazuju da su institucije uprave do tada ispunili svega 66 posto reformskih mjera. Ako imamo na umu ove podatke, a tome dodamo i činjenicu da plan sektorskih reformi, koji je bio planiran da se provede do kraja 2014. godine, uopšte nije ni zaživio, jer ga sve vlade nisu usvojile, onda i ne čudi konstatacija da imamo neefikasnu javnu upravu. Institucije uprave u BiH moraju brže provoditi mjere iz oblasti reforme javne uprave kako bi napravile povoljniji ambijent za poslovanje, ali i za bolje i kvalitetnije pružanje usluga bh. građanima. Dakle, glavna odgovornost je na vladama jer je to i njihova direktna nadležnost”, rekao je za Source Koordinator za reformu javne uprave u Bosni i Hercegovini Dragan Ćuzulan.
Da su institucije uprave u BiH ispunile mjere iz Strategije reforme javne uprave , imali bismo danas drugačiju sliku javne uprave. Više faktora je uticalo na neispunjavanje mjera iz oblasti reforme javne uprave. Oni se ogledaju u nedostatku političke podrške, nepreuzimanju odgovornosti spram preuzetih obaveza i slično.
“Svi nivoi vlasti su se u BiH još prije deset godina obavezali na razvijanje budžetskog procesa kako bi on postao efikasan instrument politike. Ovaj cilj definisan je Strategijom reforme javne uprave. Međutim, on nije u potpunosti ispunjen. BiH mora uraditi više na razvoju programskog budžetiranja. Ovo je samo jedna od neispunjenih mjera iz oblasti reforme javne uprave. I druge mjere, koje su ostale neispunjene, svakako su uticale na konačnu ocjenu – neefikasnosti javne uprave”, rekao nam je Ćuzulan.
Kroz reformu javne uprave bit će obuhvaćeni i uposleni u javnim upravama, koji su doprinijeli njenoj neefikasnosti.
“I dosadašnja reforma javne uprave obuhvatila je izgradnju kapaciteta zaposlenih u institucijama. Ali na tome treba dodatno raditi, posebno u oblasti upravljanja ljudskim potencijalima i okviru kompetencija”, rekao je naš sagovornik.
Što znači da će uslijediti provjeravanje znanja i sposobnosti uposlenih u javnim upravama. Kancelarija koordinatora za reformu javne uprave, u saradnji sa koordinacionom strukturom, priprema novi strateški okvir za RJU koji podrazumijeva intenziviranje procesa modernizacije javne uprave.
“Strateški cilj reforme javne uprave u BiH za period od 2017-2020 je dalja izgradnja institucija javne uprave na svim nivoima uprave i unapređenje njihovog rada u skladu sa principima Evropskog administrativnog prostora, odnosno obezbijediti viši kvalitet pružanja usluga građanima i privrednim subjektima, kao i stvaranje takve javne uprave koja će značajnije doprinjeti ekonomskoj stabilnosti i povećanju životnog standarda građana u Bosni i Hercegovini”, kaže nam Koordinator za reformu javne uprave u Bosni i Hercegovini Dragan Ćuzulan.
U Bosni i Hercegovini javni sektor je shvaćen kao privilegovan u odnosu na realni, svi bi rado na državne jasle zbog sigurnosti, ali u javnim ustanovama postoji određen broj ljudi koji može biti zaposlen, sve preko toga je dodatno opterećenje budžeta.
“O tome sam govorio u kontekstu potrebe za identifikacijom broja zaposlenih u javnom sektoru, svim fondovima i preduzećima kako bi se na neki način smanjila potrošnju javnog sektora u korist realnog sektora. Tačno je da je javni sektor shvaćen kao privilegiran sektor u odnosu na realni koji stvara dohodak, napredak i rast”, kaže nam Ćuzulan.
U regionu je, s druge strane, dominantan realni sektor.
“Mislim da i mi moramo uložiti znatne napore da se to promijeni. Javni sektor i realni sektor predstavljaju sistem spojenih posuda čija je veza međusobno uslovljena – efikasnost javnog sektora doprinosi razvoju ukupne privrede i obratno. Jedno bez drugog – ne ide”, kaže nam on.
Veliki broj mladih, stučnih i pametnih ljudi napušta državu jer su razočarani sistemom u kojem žive i prema nekim podacima vjeruju da se u javni sektor ne može zaposliti bez štele. Upitail smo našeg sagovornika na koji način država može zadržati mlade u BiH?
“Sve analize i ocjene stranih eksperata pokazuju da BiH ne radi dovoljno na jačanju tržišne ekonomije, jačnju konkuretnosti i sl. Puževim koracima stvaramo uslove za bolji standard građana. Međutim, bržim provođenjem određenih reformi, poput modernizacije javne uprave, vratili bismo i povjerenje javnosti u državu i njene institucije. Samo tako možemo pokazati mladima da je njihovo mjesto ovdje, a ne van BiH”, kaže nam Dragan Ćuzulan.
Novinarka: Merima Druškić