Paul Maassen je direktor za uključivanje civilnog društva u Partnerstvo za otvorenu vlast (Open Government Partnership – OGP). Njegov tim pruža podršku u svim državama članicama, kao i onima koje se namjeravaju pridružiti Partnerstvu, da razumiju i strateški koriste Partnerstvo za otvorenu vlast. Prethodno je radio kao rukovodilac za finansije i partnerstvo za WWF International, na projektu Globalne klimatske i energetske inicijative. U holandskoj razvojnoj agenciji Hivos radio je kao program menadžer za globalni ICT & Media program. Učestvovao je u osnivanju Twaweza građanske inicijative Istočne Afrike, a stekao je iskustvo i u privatnom sektoru, radeći za holandsku telekom kompaniju KPN. Magistar je industrijskog inžinjeringa i menadžmenta. Paulovo sjedište je u Briselu u Belgiji i smješteno je pri holandskoj razvojnoj agenciji Hivos.
Bosna i Hercegovina je od prošle godine članica međunarodne multilaterale OGP – Partnerstvo za otvorenu vlast. Prema kalendaru aktivnosti uskoro bi se trebalo izaći sa akcionim planom za prve dvije godine. Tim povodom porazgovarali smo sa Paulom Massenom, direktorom za uključivanje civilnog društva u OGP.
Možete li nam ukratko objasniti šta je to Partnerstvo za otvorenu vlast (Open Government Partnership – OGP)?
OGP je multilateralna inicijativa koja pokušava da osigura da se vlade konkretno obavežu na promoviranje transparentnosti, da osigura jačanje građanskih inicijativa, da ojača borbu protiv korupcije, da podrži uvođenje novih tehnologija kojima bi se ojačalo upravljanje. Inicijativa je započela 2011. godine i do danas je OGP-u pristupilo 65 država. Države članice prvo usvajaju nacionalni akcioni plan koji trebaju napraviti u saradnji sa organizacijama civilnog društva. Plan se zatim ocjenjuje na bazi konsultacija sa civilnim društvom, i napretka u izvršavanju obaveza iz akcionog plana u dvogodišnjem periodu putem nezavisnog mehanizma kontrole.
Koja je razlika između Partnerstva za otvorenu vlast i pokreta Open Data – otvorenih podataka?
Iako se otvoreni podaci smatraju za jedan od ključnih elemenata otvorene vlasti, u ovom kontekstu trebali bi biti shvaćeni samo kao sredstvo za ostvarivanje otvorene vlasti. Osnovni preduvjeti da vlasti postanu participativnije i odgovornije su veći pristup informacijama i veća transparentnost. Usvajanje naprednih politika otvorenih podataka i objavljivanje ključnih setova podataka je dobar način da se to uradi. Tehnologija omogućava građanima, civilnom društvu, medijima i drugim akterima da koriste vladine podatke za zagovaranje, ili za poboljšavanje javnih servisa, za pozivanje vlasti na odgovornost, ili za poslovanje i inovacije. Dok se Open Data pokret fokusira na ohrabrivanje vlasti da omoguće pristup većem broju podataka na praktičniji i standardiziran način, u OGP-u se otvoreni podaci posmatraju kao alat kojim se postiže transparentnija, odgovornija i participativnija vlast.
Kakvu korist Bosni i Hercegovini donosi pristupanje OGP-u?
Pristupanje OGP-u i prihvatanje vrijednosti otvorene vlasti donosi mnoge prednosti za građane i za vlasti. Na primjer, građani dobijaju dodatnu šansu da oblikuju svoje društvo u saradnji sa vlastima, kroz zajedničko kreiranje politika koje su od značaja za njih i tražeći odgovornost od vlasti da ispunjavaju obećanja. Vlasti će, ako uključe građane u te procese biti u prilici vratiti povjerenje između vlasti i građana, što predstavlja veliki problem u mnogim državama. OGP također može pomoći vlastima da postanu efikasnije i efektivnije. Ulaganje u otvorene podatke može dovesti do inovacija i novih ekonomskih mogućnosti za privatni IT sektor.
Pristupanje OGP-u i usvajanje ambicioznog i jakog prvog akcionog plana može ojačati poziciju Bosne i Hercegovine kao kandidata za članstvo u EU. Neophodne reforme zakona za jačanje odgovornosti i borbu protiv korupcije mogu se sprovesti kroz akcioni plan OGP-a. Konačno, pridržavanje principa otvorenosti vlasti i odgovornosti, ili stvaranje otvorenijeg društva u cjelini, generalno se smatra poželjnim uslovima za povjerenje poslovnog sektora i razvoj privrede. Sa svoje strane, OGP pruža velike mogućnosti za podršku provođenju reformi otvorene vlasti i razmjeni iskustava između država članica.
Koje dobrobiti dugoročno možemo očekivati od OGP-a?
Članstvom u OGP-u, vaša vlada se obavezuje se na principe otvorenosti, odgovornosti i participacije. U isto vrijeme, građanima Bosne i Hercegovine i njihovim organizacijama nudi platformu da aktivno učestvuju u kreiranju zakona i da provjeravaju ostvarivanje obaveza preuzetih akcionim planom. Vlada Bosne i Hercegovine i organizacije civilnog društva mogu učiti od drugih međunarodnih učesnika u pokretu o najboljoj praksi i načinima za unapređenje otvorene vlasti. Na kraju, namjera OGP-a je da doprinese stvaranju otvorenijeg i pravednijeg društva kroz osiguravanje konkretnih obaveza vlada da poboljšaju svoju svakodnevnu praksu.
Kakav Akcioni plan je potrebno donijeti?
Akcioni plan treba biti napravljen kroz stvarnu saradnju vlasti sa civilnim društvom i sadržavati mjere koje su relevantne za Bosnu i Hercegovinu i njene građane, i koje u ovoj fazi razvoja društva mogu imati pozitivan utjecaj. Također, mjere trebaju biti vrlo konkretne da bi se kroz nezavisni mehanizam moglo pratiti njihovo provođenje.
U OGP je sada uključeno 65 država, usvojeno je 100 Akcionih planova i preko 2000 pojedinačnih reformi. Evo nekih od primjera:
• Velika Britanija obavezala se da će napraviti javno dostupan registar vlasnika kompanija.
• Hrvatska je donijela pravilnik koji obavezuje vladine agencije da konsultiraju javnost o prijedlozima nacrta zakona i propisa.
• Makedonija je uvela obavezni tridesetodnevni period u kome vlada mora obaviti konsultacije sa građanima o nacrtu zakona.
• Sierra Leone i Brazil donijeli su zakone o pristupu informacijama.
• Mađarska, Rumunija i Peru napredovale su u objavljivanju podataka o javnim nabavkama.
• Gruzija se obavezala, nakon što je prvo poboljšala Zakon o pristupu informacijama, da će napraviti i iskorak ka proaktivnom objavljivanju javnih informacija.
• Bugarska je odobrila strategiju koja osigurava finansijsku nezavisnost i održivost nevladinih organizacija.
• Jedna od obaveza Crne Gore je osiguranje boljeg pristupa informacijama, kroz poboljšavanje nadzora u zakonu i standardima otvorenosti podataka. Novi zakon ustanovljava nadzornu agenciju zaduženu za monitoring provođenja zakona i stvaranje zakonskih mehanizama za otkrivanje korupcije. Ostale zainteresirane strane predlažu da se nadzorna agencija i vlada potrude da promoviraju veću upotrebu zakona kao alata za ostvarivanje prava na javne informacije.
Boravili ste više puta u Bosni i Hercegovini, koje je vaše iskustvo u radu sa slobodom pristupa informacijama, otvorenim podacima i OGP-ijem u našoj zemlji?
Uvijek sam bio impresioniran predanošću, energijom i znanjem kojim civilno društvo obrađuje ove teme. Ljudi koje sam sretao su veoma ozbiljni u nastojanju da svoju zemlju učine boljom. To nas vraća na osnovnu ideju OGP-a: reformatori se nalaze svuda u društvu, kako u vlastima tako i u privatnom sektoru. Ono što OGP radi je stvaranje prostora u kome mogu raditi zajedno, na kreranju boljeg društva za građane Bosne i Hercegovine. Transformacija vlasti i društva je težak i dugoročan zadatak.. U osnovi radi se o kulturološkoj promjeni, i za to je potrebno vrijeme! Ali osnovni uslovi u Bosni i Hercegovini već postoje, a to je htijenje i motivacija talentovanih reformatora koje sam upoznao, i iz vlasti i iz civilnog društva. Mi smo spremni da vam pomognemo da vaše Partnerstvo za otvorenu vlast bude uspješno. (Preuzeto sa portala www.ogp.ba)