Nakon usvajanja Strategije za borbu protiv korupcije obveza svake institucije u BiH je izrada plana integriteta, internog dokumenta kojim se stvara jedinstven organizacijski i metodološki okvir za procjenu rizika od korupcije u općim i specifičnim oblastima funkcioniranja institucija.
Kako bi institucijama olakšali tu borbu firma Net Consulting kreirala je softverski alat "e-Procjena rizika" koji će omogućiti svakoj instituciji da kroz anonimnu anketu, preko odgovora zaposlenih, uoči eventualni rizik za korupciju, odnosno da izvrši samoprocjenu izloženosti institucije za nastanak korupcije na radnom mjestu.
"Softverski alat e-Procjena rizika će omogućiti instituciji da kreira pitanja za procjenu rizika korupcije, generiše PIN kodove za logovanje u anketu koji zaposlenicima osiguravaju potpunu anonimnost prilikom popunjavanja ankete, sublimira rezultate ankete u momentu zaključenja procesa anketiranja'', kaže Višnja Marilović iz firme Net Consulting, koja je praktičar iz oblasti uvođenja internih programa borbe protiv korupcije.
Anketa koja se bude radila biti će prilagođena specifikumu institucije. "U suradnji sa nama institucija prepoznaje koje su to oblasti koje trebaju biti uključena u pitanja koja će se nalaziti u anketi te ista popunjavaju na već navedeni način zaposlenici. Rezultati ankete su ključni za samu procjenu rizika. Anketa će evidentirati koje su to ključne točke kod kojih rizik postoji jer će sami zaposlenici iste točke prepoznati i ukazati na njih svojim odgovorima ili točke kod kojih su velika odstupanja u odgovorima zaposlenika", kaže naša sugovornica.
Uspjeh sličnih iskustava u svijetu
Svjetska iskustva svjedoče o uspjehu sličnih praksi. U svijetu se oblast Etike i usklađenosti (Ethics and Compliance) uspješno primjenjuje u javnim i privatnim organizacijama. Kod nas je ta oblast tek u začetku, no možemo puno učiti i primjeniti naučeno iz svijeta. Svjetske institucije i organizacije imaju cijele odjele koji se bave Etikom i usklađenosti te Planovima integriteta (Risk assessment) upravo u cilju smanjivanja rizika te povećavanja efikasnosti rada. Samim time institucija ili organizacija se može usredotočiti na uspješno odrađivanje svojih radnih zadataka kada je svjesna svojih rizičnih tačaka. Takođe, ovim načinom se vrši i prevencija bilo kakvih rizika i potencijalnih šteta što je od velikog značaja svakoj instituciji i na svjetskom i na domaćem nivou.
Dodajući da će institucija posvetiti posebnu pažnju takvim rizičnim točkama te predložiti mjere za iste. Samim time, kaže, rizik od nastanka bilo kakve štete po instituciju se smanjuje.
Dodaje da se utvrđivanje postojanja rizika od nastanka korupcije u instituciji se radi na bazi samoprocjene zaposlenih u instituciji.
"Svaki zaposlenik zna u kojem segmentu iz njegovog djeokruga rada postoje nedostaci u procedurama i procesu rada i odlučivanja. Ispunjavanje anketnih upitnika je ključno za kreiranje plana integriteta. Obrada rezultata ankete je proces koji u konačnici pokazuje osjetljivost institucije na rizike od korupcije", ističe ona.
Marilović navodi da je veoma važno istaknuti da procjena rizika (plan integriteta) o kojoj je ovdje riječ nije utvrđivanje da li korupcije ima ili nema u određenoj instituciji, već na koji način pojedini neovisni elementi (vanjski) mogu stvoriti rizične "zone" za razvijanje korupcije, i koji to zavisni (unutarnji) faktori, npr. ponašanja pojedinaca, institucionalna kultura itd., mogu stvoriti rizik od koruptivnih pojava te kako sistemskim mjerama odgovoriti na sprječavanje rizika.
Napominje, da je obaveza svake institucije da izradi Plan integriteta proizilazi iz Strategije borbe protiv korupcije BiH (2009. – 2014.), Općeg plana borbe protiv korupcije Vlade FBiH (2012. – 2014.), Strategije borbe protiv korupcije u Republici Srpskoj (2013. – 2017.).
Budući da je Plan integriteta u suštini odgovor institucije na sprječavanje rizika od korupcije može se reći da će umnogome doprinjeti u onemogućavanju pojave sistemske korupcije unutar institucije. Integritet institucije će se podići na viši nivo i doprinjeti vraćanju povjerenja građana u institucije sistema, kaže Marilović.(Izvor: Ekapija.ba)
Institucija koja se bavi procjenom rizika podiže povjerenje klijenata
Naša sugovornica navodi da institucija koja je svjesna svojih rizičnih točaka te ima Plan integriteta se može mnogo efikasnije boriti protiv svih eventualnih rizika koji mogu nastati. Samim time moći će se posvetiti više pažnje najrizičnijim točkama te u tim segmentima poboljšati svoj rad. Zaposlenici institucije koja ima Plan integriteta će se, nadalje, osjećati spremnijima za rad u takvoj instituciji. "Cjelokupna radna atmosfera institucije će biti bolja te će se radni zadaci obavljati efikasnije. Institucija koja pokazuje spremnost da se bavi rizičnim tačkama i procjenom rizika povećava svoju vjerodostojnost što doprinosi ne samo boljem odnosu između zaposlenih i njihovih nadređenih te zaposlenika međusobno već i podiže povjerenje klijenata, suradnika te građana'', navodi ona.