Direkcija za europske integracije Vijeća ministara BiH, u suradnji s projektima koje financira EU "Jačanje kapaciteta vladinih institucija za učešće u političkom dijalogu s civilnim društvom" i "Podrška učešću BiH u novom ciklusu programa EU 2014-2020" danas je u Sarajevu organizirala seminar na kojem su predstavljene osnovne informacije, ciljevi i aktivnosti pojedinačnih programa EU za 2014-2020.
Bosni i Hercegovini otvorena je mogućnost učešća u programima EU, uz provođenje predviđene procedure radi pružanja podrške na njenom putu ka europskim integracijama.
"Na seminaru će civilno društvo naučiti više o tome šta Europska unija ima ponuditi putem EU programa. Ovo je dobra prilika za njih u smislu ostvarivanja suradnje", kazala je za Agenciju Fena Natalia Dianiskova, šefica operacija za razvoj socijalnog sektora, civilnog društva i prekogranične saradnje u Delegaciji EU.
Ukoliko se BiH odluči za neki od desetak projekata država mora platiti ulaznu kartu, kaže Dianiskova. Sredstva koja zemlja uplaćuje za "ulaznu kartu" ne garantuju da će prijavljeni projekti biti financirani, međutim, odobreni projekti mogu osigurati sredstva u znatno većem iznosu od iznosa plaćenog za "ulaznu kartu".
Govoreći o pravilima za učešće u programima EU za 2014-2020, Andrei Szuder, jedan od eksperata u programima EU za 2014-2020, istakao je Horizon 2020 kao jedan od najvažnijih programa koji se bave istraživanjem i inovacijama.
"To je program koji obuhvata dio Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije (CIP) i ima mnogo prioriteta koji se tiču trenutnih izazova europskog društva. Program uključuje razna polja kao što su zdravstvo, nano tehnologija, svemir, društvene znanosti, što je novo u ovom programu. Također, postoje i različiti tipovi istraživanja", kaže Szuder, dodajući da će prijave za ove projekte biti pojednostavljene.
Uz ERASMUS i COSME, program Horizon 2020 ima najveći budžet u iznosu od 70,2 milijarde eura.
"Glavna ideja Erasmus+ programa u svim europskim zemljama je formirati jednu centraliziranu agenciju koja bi se bavila svim aktivnostima u okviru Erasmus+. Ovaj program je postao zajednički program koji se bavi omladinom koja je uključena u programe, koji su vezani za obrazovanje, obuku i šport", kazao je Szuder.
Mnogo zemalja učestvuje u ovom programu, uključujući i zemlje Afrike i Južne Amerike, a posebna aktivnost u okviru programa je EU suradnja na području športa.
"BiH je imala veoma dobre rezultate u Tempus projektu. Mislim da BiH može postići još više jer je imala veoma dobro iskustvo u Tempus projektu", potvrdio je Szuder.
Zara Halilović, pomoćnica direktora Direkcije za europske integracije navodi da je u BiH situacija puno bolja u programima Europske unije, nego što je to slučaj s programima Pretpristupne pomoći (IPA).
"Nadam se da ćemo u narednom periodu biti uspješni u korištenju programa EU 2014-2020, od kojih nekoliko već koristimo. BiH je zemlja uspješnih pojedinaca i organizacija, tako da ovoj zemlji programi EU veoma dobro stoje", zaključila je Halilović.
Svrha učešća u programima, među kojima su Kreativna Europa, Europa za građane, LIFE, Zapošljavanje i socijalne inovacije, Zdravstvo za rast, Prava i građanstvo, jest upoznavanje o politikama i strategijama Europske unije u pojedinim sektorima putem realizacije projekata.
"Bez obzira na to što BiH nije članica EU zahvaljujući učešću u ovim programima civilno društvo vodi zemlju u to članstvo i postaje dio jedinstvenog prostora Europske unije", istakla je Halilović.
Inače, projekti podržani u sklopu programa EU obično zahtijevaju sudjelovanje više partnera iz više država – članica programa, kao i sufinansiranje projekata od strane podnositelja projektnih prijedloga. Učešće zainteresovanih strana u programima EU omogućava razmjenu znanja i iskustava, dobrih praksi, učešće u pilot projektima, izradu strateških dokumenata i sektorskih politika, učešće na seminarima, radionicama i studijskim putovanjima, itd.
Za sudjelovanje u programima EU obično se predviđa uspostavljanje kontakta za program u državi koja učestvuje u programu, radi pružanja informacija o programu i davanja podrške podnosiocima projektnih prijedloga, te unaprijeđenja učešća zemlje u programu od interesa.
U prethodnom periodu 2007-2013, Bosna i Hercegovina je kao članica učestvovala u slijedećim programima EU: Sedmi Okvirni program za istraživanje, tehnološki razvoj i prikazne aktivnosti (FP7), Kultura, Mediji i Europa za građane.
Jedan od značajnih aspekata razvoja poticajnog okruženja za djelovanje civilnog društva je i omogućavanje učešća civilnog društva u razvijanju održivih politika koje će upotpunosti reflektirati potrebe građana. Ovo posebno važi za reforme koje treba da provede država koja teži članstvu u EU.
Europska unija od država korisnica pomoći koje pruža očekuje da uspostave odgovarajuće strukture i mehanizme za suradnju javnih institucija sa civilnim društvom, kao i slobodan, jasan i pristupačan tok informacija po pitanjima od javnog interesa. U provođenju aktivnosti iz svoje nadležnosti, Direkcija ze europske integracije, odnosno Ured Državnog IPA koordinatora, pored razmjene informacija i konzultacija sa svim partnerima iz institucija vlasti u BiH, drugim donatorima i međunarodnim finansijskim institucijama, nastoji dalje unaprijeđivati razinu učešća i mehanizme konsultacija sa civilnim društvom u BiH.