TROUW (prevod): Kada će Bosna i Hercegovina pristupiti Europskoj uniji? Ta perspektiva je prije samo nekoliko mjeseci bila tako daleko i to pitanje je bilo veoma teško i ozbiljno. Ali sada ova zemlja, petnaest mjeseci nakon izbora, konačno ima državnu Vladu, i može se usuditi da sanja o napretku.
Novi premijer Vlade BiH Vjekoslav Bevanda stalno ponavlja: "Ulazak u EU je moj najveći prioritet". Sve ankete pokazuju da velika većina Bosanaca i Hercegovaca, bez obzira na etničku pripadnost, želi članstvo u EU. No, političari dosad nisu završili sve potrebne reforme.
Bosna je daleko iza drugih zemalja u regiji, po pitanju provedenih reformi u javnom sektoru. Hrvatska će u 2013. godini biti članica EU, Crna Gora će vjerojatno početi ovog ljeta pregovore, pa čak se i Srbija može nadati skorom statusu kandidata za članstvo. U Bosni i Hercegovini je situacija drukčija, još nije do kraja ispoštovan potpisani Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU.
Ali, taj nedostatak se može nadoknaditi s malo političkog truda i brzo se sve može stići. "Smatram da je moguće ispuniti zahtijev za članstvo BiH u EU u 2012. godini", rekao je Renzo Daviddi, drugi čovjek delegacije EU u BiH.
"To je bosanski paradoks", rekao je Srećko Latal, analitičar Međunarodne krizne skupine. "Zemlja je na vratima. Još jedan korak u pravom smjeru i situacija se može vrlo brzo poboljšati. Potencijal je tu, samo nedostaje politička volja".
To zahtijeva prekid s praksom koja traje gotovo dva desetljeća. Prepiranje oko popisa stanovništva je nestvarno. Bosanski Srbi su htjeli popis po vjeri i nacionalnosti, a muslimani su to vidjeli kao pokušaj etničkog čišćenja. Zbog takvih prepirki Mapa puta za članstvo je godinama u ulozi taoca. Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH je konačno je donio Zakon o popisu stanovništva koji će bit održan 2013. godine.
Problem Bosne leži u činjenici da sve reforme imaju etničku komponentu.
No, pritisak za provođenje reformi raste. U Bosni i Hercegovini svi procesi su rascjepkani što stvara poteškoće. "Mogućnost za status quo treba što više suziti“, rekao je Latal. "BiH će ove godine morati pronaći način na koji će krenuti naprijed, inače će sve otići nizbrdo".
Ako u BiH postoje konkretni ciljevi, onda zemlja može djelovati brzo. Kada je 2010. ova zemlja dobila priliku da potpiše Sporazum o ukidanju viza, reforme koje je zahtijevala EU BiH je ispunila veoma brzo. Na osnovi toga, svi se nadaju sličnom scenariju i ovaj put, pogotovu što je sada izabrana i nova državna Vlada.
Iz Bruxellesa ostaje ispružena ruka ka BiH. Izaslanstvo EU tretira Bosnu i Hercegovinu kao normalnu i perspektivnu državu. "Spremnost EU za BiH je jasna, i vjerojatno je veća nego za druge zemlje", kazao je Daviddi. Međutim, to ne znači da će biti tolerirano odgađanje bolnih političkih kompromisa. "Popuštanja sigurno neće biti", kazao je Daviddi "iako možda političari u Bosni i Hercegovini tako misle."
BiH izgleda poput slagalice. Republika Srpska i mali predio na sjeveroistoku imaju veliku autonomiju. Ostatak zemlje je podijeljen na 10 kantona, svaki sa svojom vladom. Izbor čelnih ljudi vlada uvijek je baziran na nacionalnoj osnovi, što je Europski sud za ljudska prava zabranio. Rješenje za taj problem još uvijek nije na vidiku.
"Potreba za reformom je velika, ali taj posao ne može biti urađen u jednom danu", rekla je Semiha Borovac, koordinatorica Ureda za reformu javne uprave BiH. Bivša gradonačelnica Sarajeva vodi ovaj ured od 2010. godine. Kroz svoj rad nastoji pojednostaviti procese u javnoj upravi i dovesti ih u red. "Reforma javne uprave je politička odluka vlasti. Vlasti na sve četiri upravne razine su se opredijelile za reformu javne uprave koja, da bi bila provodiva, mora imati političku podršku".
Reforma javne uprave je zasigurno jedan od najtežih poslova u zemlji, ali uprkos tome Borovac je optimistična. "Na svim razinama vlasti vidim spremnost da preuzmu odgovornost za pristup BiH u EU. U državnoj službi, dosta odgovorno se prilazi ispunjavanju obaveza za što brže popunjavanje aplikacije za članstvo u EU", rekla je na kraju Borovac.