Nezavisne novine: Građani RS još izvjesno vrijeme će stajati u redovima ispred kancelarija i na šalterima republičkih, opštinskih i gradskih institucija čekajući izdavanje izvoda iz knjiga rođenih, umrlih, vjenčanih, državljanstava i ostalog jer u praksi nije zaživio elektronski potpis.
Potvrđuje to činjenica da Agencija za informaciono društvo (AID) RS, kojoj je povjerena uloga da obavlja poslove elektronske sertifikacije za republičke upravne organe, od 1. januara do danas nije primila nijedan zahtjev za sklapanje ugovora o uvođenju elektronskog potpisa, koji bi, između ostalog, omogućio naručivanje dokumenata posredstvom Interneta.
"Razlog vjerovatno leži u činjenici da se pojedinačni informacioni sistemi upravnih organa, organizacija i ministarstava trenutno tehnički prilagođavaju funkciji koju bi unutar njih elektronski potpis trebalo da ima. Na osnovu toga, uskoro očekujemo i zaključivanje prvih ugovora o obavljanju ovog posla", kaže Srđan Rajčević, direktor Agencije za informaciono društvo RS.
On ističe da su zasad samo Kabinet predsjednika Vlade RS, odnosno Generalni sekretarijat i nekoliko ministarstava iskazali interes za elektronsku sertifikaciju.
U Administrativnoj službi grada Banjaluka kažu da su tehnički i stručno spremni za uvođenje kvalifikovanog elektronskog potpisa, ali da to još nije učinjeno jer čekaju da taj posao za njih završi AID RS.
"Elektronski potpis će direktno uticati na kvalitet naše usluge prema građanima u pozitivnom smislu. Ove promjene znatno bi ubrzale i pojednostavile i druge segmente našeg poslovanja, koje nisu u direktnoj vezi sa servisima koje ASBL daje svojim korisnicima", ističe Ljiljana Vasojević-Radovanović, šef Odsjeka za informatiku Administrativne službe grada.
Ni Ministarstvo nauke i tehnologije RS još nije zaključilo ugovor s AID RS, a to će biti učinjeno tek kada informacioni sistem Ministarstva, odnosno softverske aplikacije, budu osposobljene za korišćenje elektronskog potpisa.
"Ta aktivnost se upravo sprovodi, a očekujemo da ćemo u narednih mjesec dana od Agencije za informaciono društvo zatražiti digitalne sertifikate. Elektronski potpis značajno će olakšati naš rad. Prije svega, pokušaćemo eliminisati papirnu formu u svojoj internoj i eksternoj komunikaciji, gdje je to moguće", kažu u Ministarstvu nauke i tehnologije RS.
Aleksandar Radeta, sekretar Agencije za državnu upravu RS, kaže da će elektronski potpis prvo biti uveden u poslovanje Kabineta predsjednika RS, a poslije, kad se steknu uslovi, i za ostale organe i institucije.
Rajčević napominje da ne postoji nikakva formalna obaveza upravnih organa da implementiraju eletkronski potpis.
"Razlog je praktične prirode – kako je elektronski potpis svojevrsna novina u poslovnom i pravnom prometu, pogotovo u radu uprave, Vlada RS je zauzela stav da njegova primjena bude fakultativna, a da nakon određene pozitivne prakse i efekata primjene to bude uvedeno kao obaveza", objasnio je on.
Željko Ninković iz Centara civilnih inicijativa kaže da su osnovne prednosti elektronskog potpisa smanjenje troškova, ušteda vremena i racionalno trošenje resursa, zbog čega treba insistirati na njegovoj punoj primjeni što prije.
"Veći gradovi i opštine treba da budu primjer u korištenju elektronskog potpisa, a očekujemo da će kada počnu da ga koriste lokalne administracije biti dakelo efikasnije. To će olakšati svakodnevno poslovanje privrednika, ali i građana", zaključio je Ninković.
Provjera matičnih podataka
U Administrativnoj službi grada Banjaluka elektronski potpis odnedavno se, u saradnji s Agencijom za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka, koristi za dio poslova u vezi s provjerom matičnih podataka.
Njihov interni sistem elektronske sertifikacije je dozvoljen po Zakonu o elektronskom potpisu, s tim što se kod njih ne koristi kvalifikovani elektronski potpis koji nedvosmisleno potvrđuje potpisnika. Zasad, jedino AIDRS u RS i BiH izdaje ovu vrstu sertifikata, jer su ispunili sve zakonom propisane uslove.