Institucije uprave u Bosni i Hecegovini do 31. ožujka ove godine ispunile su 39,82 % mjera iz Akcionog plana 1 Strategije reforme javne uprave.

Od početka implementacije Akcijskog plana 1 najveći napredak je ostvaren reformskoj oblasti Javne financije (46,35%), a najmanji u oblasti Informacijske tehnologije (31,36%). Najveći stepen implementacije mjera ostvaren je u Republici Srpskoj, koji izražen u procentima iznosi 45,36% stoji, između ostalog, u izvješću o napretku praćenja AP 1 koji je Ured koordinatora za reformu javne uprave u BiH uputio Vijeću ministara BiH na razmatranje.  

U reformskoj oblasti Izrada politika i koordinacijski kapaciteti nastavljene su aktivnosti na razvitku i implementaciji ključnih projekata za ovu oblast: „Skica razvitka središnjih organa vlada u Bosni i Hercegovini – Implementacija faze I”, „Jačanje BiH kapaciteta za strateško planiranje i razvijanje politika djelovanja – SPPD“, „Unapređenje pravila i procedura za izradu zakona, drugih propisa i općih akata u BiH” i „Transponiranje EU zakonodavstva u pravni sustav“. Kada je riječ o napretku u oblasti Javne financije uočene su velike razlike u uvođenju sustava trezora u općinama u Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine. Od 63 općine u RS, sustav trezora uveden je u 37, dok je u Federaciji BiH, sustav trezora uveden samo u jednoj općini.  U oblasti Institucijska komunikacija, projekt „Uspostava mreže info polica“ koji je financiran iz Fonda za reformu javne uprave u potpunosti i uspješno je implementiran, a još dva projekta, „Strategijsko komuniciranje“ i „Obuka službenika za odnose s javnošću”, također financirani iz Fonda, su u fazi implementacije. U izvješću je ukazano i na činjenicu da nepostojanje Agencije za informatičko društvo na nivou BiH, koja bi bila glavni nosilac planiranih aktivnosti u reformskoj oblasti IT, predstavlja problem sa bitnim utjecajem na dinamiku implementacije AP 1.

Ured koordinatora za reformu javne uprave i dalje se suočava s problemom nedostavljanja izvješća od pojedinih institucija i upravnih razina. Pored toga, postoji i problem neadekvate kvalitete podatka o napretku koje dostavljaju organi uprave nadležni za provođenje reformskih mjera, sa aspekta provjerljivosti i ispunjenja suštine definiranih metodologijom monitoringa napretka realizacije mjera Akcijskog plana 1 Strategije reforme javne uprave.

Evidentirano je i kašnjenje u usvajanju Prijedloga zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Federacije BiH, te promjeranje roka pripreme novog Zakona o državnim službenicima i namještenicima u FBiH, kao i limitiranost i nedovoljan iznos sredstava koja se iz usvojenih proračuna izdvajaju za obuku i razvitak na svim razinama uprave (u informacijama koje su dostavile nadležne institucije u reformskoj oblasti nedostaju egzaktni podaci o odobrenim sredstvima za tekuću godinu).

Nepostojanje centralne jedinice za odnose s javnošću u Vladi Brčko distrikta BiH, ugrožava učešće Distrikta u projektima reforme javne uprave i onemogućava provođenje mjera AP 1 u oblasti Institucijska komunikacija na ovoj upravnoj razini.

Ured koordinatora za reformu javne uprave preporučio je, između ostalog, osiguranje pravovremenog dostavljanja informacija koje institucije dostavljaju Uredu za izvješće o praćenju napretka u implementaciji reforme. Uspostava, odnosno popuna centralne jedinice za odnose s javnošću Vlade Brčko distrikta BiH, uspostava i omogućavanje operativanog rada Agencije za razvoj informatičkog društva BiH, samo su neke od preporuka Ureda.

Pored izvješća o napretku, Ured je Vijeću ministara BiH na razmatranje uputio i Kvartalno  izvješće o radu za razdoblje 01.01.-31.03.2010. godine.