Europska unija odredila je fond za infrastrukturu, energetske i druge projekte za period do 2013. godine, ali je samo mali dio sredstava otišao aktualnim žrtvama ekonomske krize – Grčkoj i Rumunjskoj, tvrde u Europskoj komisiji.
Europska komisija priopćila je da je Atena, od 2007. godine do danas, iskoristila svega 11,9 % od 20,4 milijarde, a Rumunjska 14,1% od 19,6 milijardi eura.
"Bio bih sretniji kada bi grčke vlasti pokrenule više projekata", kazao je europski povjerenik za regionalnu politiku Johannes Hahn tijekom konferencije za medije u Briselu.
Trenutno se u EU vodi burna debata o tome kako grčka vlada ugrožava stabilnost europske valute. Lideri EU su se dogovorili da uvedu financijski mehanizam pomoći Grčkoj, koji bi se sastojao od pozajmica europskih zemalja i Međunarodnog monetarnog fonda.
Rumunjska, koja se nalazi van eurozone, ranije je dobila 20 milijardi eura od EU i MMF-a kako bi se izborila sa gospodarskom krizom.
Isti problem imaju i vlasti u Poljskoj, koje su utrošile 19,5% od predviđenih 67,2 milijardi eura. Malo bolje rezultate imaju Bugarska i Slovačka.
Najbolje rezultate ima Belgija, koja je iskoristila 61,1% od svega 2,2 milijarde eura. Malo slabiji učinak imaju Nizozemska, Estonija i Irska.
Novac iz Strukturalnih fondova EU treba da pomogne stanovnicima siromašnijih europskih regija da se, na primjer, zaposle, unaprijede infrastrukturu ili osiguraju pristup internetu.
Ipak, EU i MMF su postavile dva kriterija europskim regijama: da smanje javne i administrativne troškove. To automatski znači da na projektima mora raditi manje osoba, a da u kofinanciranju projekata moraju sve manje sudjelovatii članice Unije.
"Regionalni fond nije milosrđe, već tim novcem promoviramo moguća ulaganja. Neophodno je redefinirati institucionalnu odgovornost kofinanciranja", istaknuo je Hahn. On smatra da je jedini način da se otklone moguće prepreke i spore procedure taj da se "pravila i odredbe ne mijenjaju svake godine", objaveljeno je na portalu reci.ba.