Za 40 odsto građana BiH standard je u poređenju s prošlom godinom lošiji, u Hrvatskoj očekuju pad zaposlenosti, a u Srbiji je nelikvidnost najveći problem privrede, pokazuje istraživanje austrijskog instituta GfK o posljedicama ekonomske krize.
Iz opširnih rezultata istraživanja od posljedica globalne krize za Austriju je karakterističan nagli rast štednje građana i porast kupovine zlata i nekretnina, dok je značajno smanjeno ulaganje u akcije. U vrijeme krize Austrijanci se opredjeljuju za sigurnije oblike ulaganja, pa je u drugom tromjesečju ove godine 52 odsto stanovništva Austrije opredjeljeno za štednju u bankama.
Istraživanje o finansijskoj situaciji u Austriji sprovodi se svaka tri mjeseca na uzorku od 20.000 ispitanika.
Interes za ulaganja u investicione fondove u Austriji je na najnižem nivou u posljednjih devet godina, a za taj način ulaganja opredjeljuje se šest odsto Austrijanaca, dok njih 12 odsto višak novca čuva u gotovini.
Dok je u Austriji glavna briga kako uložiti višak novca, u BiH, prema istraživanju GfK, nešto više od trećine domaćinstava ne može da plati osnovne mjesečne troškove. U odnosu na godinu dana ranije polovina stanovništva BiH smatra kako im se finansijska situacija nije bitnije mjenjala, a 39 odsto ocjenjuje da im je standard lošiji.
Hrvatska je doživjela mnoge negativne posljedice globalne krize, pa je kod većine stanovništva evidentan pad standarda, a uz to većina vjeruje da će rast cijena biti nastavljen i da neće biti brzog oporavka.
Slično kao i u BiH i u Hrvatskoj, i u Srbiji su se dogodile sve negativne posljedice krize, finansijsko stanje građana je pogoršano, optimizam je splasnuo. Pad standarda ima dvije trećine stanovništva, ocjenjuje GfK. Čak 60 odsto stanovništva u Srbiji imalo je, prema istraživanju GfK, smanjenje životnog standard, a čak 20 odsto drastičan pad standarda. Samo pet odsto stanovništva smatra da će stvari krenuti u boljem smjeru.
Dolaskom krize Slovenci su shvatili da je vrijeme obilja iza njih i da su nužne promjene u ponašanju, kupovina novih vozila pala je 25 odsto, Slovenci su daleko manje spremni na zaduživanje za godišnje odmore i ostale kratkoročne potrebe.
U Rumuniji je i prije krize korišćenje bankarskih proizvoda bilo daleko iza zemalja regije odnosno zemalja u tranziciji. Kriza je usmjerila Rumune da koriste, u većoj mjeri, bankarske kartice u zaduživanju umjesto ranijeg uzimanja gotovine preko bankomata, prenosi portal capital.ba