Nezavisne novine: Izvor zaraze i opasnost od trovanja hranom u vrijeme ljetnjih vrućina krije se u mnogim namirnicama, naročito u onim termički neobrađenim, kao što su domaći mliječni proizvodi, te sladoled u rinfuzi.
Iako u inspektoratima nemaju podatke o slučajevima trovanja hranom, priznaju da u BiH nema dovoljno sanitarnih inspektora, tako da građani ipak imaju razloga za strah i kada je u pitanju hrana koja se prodaje u restoranima brze hrane i slastičarnama, gdje je teško temperaturu održati niskom.
Nedostatak inspektora: Građani kažu da ima slučajeva kupovine pokvarene hrane i trovanja njom, samo što se rijetko takvi slučajevi prijavljuju nadležnim institucijama.
"Desilo mi se nedavno da uz pljeskavicu u jednoj roštiljnici dobijem tartar sos jako čudnog mirisa, ali nisam bio siguran da li mi se to čini zbog straha da je možda pokvaren ili je zaista pokvaren. Bacio sam hranu, nisam želio da je vraćam i pravim i sebi i radnicama neprijatnost, ali više nisam tu jeo. Vjerujem da je radnicima roštiljnica teško da na onolikim temperaturama sačuvaju hranu ispravnom", kaže mladi banjalučanin Davor Simić.
Federalna uprava za inspekcijske poslove je i ove godine naložila svim kantonalnim sanitarnim inspekcijama pojačan rad u ljetnom periodu zbog većeg rizika trovanja hranom. Problem je u tome što inspekcije godinama rade punim kapacitetom, pa i kada bi htjele, ne mogu pojačati nadzor.
Tako u Mostaru na 111.000 stanovnika i dalje rade samo dva sanitarna inspektora, mjesecima bez plate. U Kantonu Sarajevu na 420.000 stanovnika i na hiljade objekata radi svega pet inspektora.
Da situacija ipak može biti i gora govori činjenica da Tuzlanski i Zeničko-dobojski kanton još nemaju kantonalnog sanitarnog inspektora.
Po svemu sudeći, opomena nije bilo masovno trovanje Sarajlija prije dvije godine u fast fudu "Pomodorino", kada se otrovalo 600 građana.
"Mi smo svoj dio posla na vrijeme uradili. Već 25. maja smo dali preporuke kantonalnim sanitarnim inspekcijama da u periodu ljeta pojačaju nadzor u objektima gdje se proizvodi i prodaje hrana i skladište namirnice, tako da je sve na kantonima. Do sada nije bilo trovanja, a i ako ima sporadičnih slučajeva, onda to građani prijavljuju ljekarima. Preporuka građanima je da vode računa gdje kupuju hranu", kaže Nijaz Uzunović, glavni sanitarno-zdravstveno-farmaceutski inspektor Federalne uprave za inspekcijske poslove.
Sladoled, kvarljiva roba: U Sanitarnoj inspekciji Kantona Sarajevo navode da cijelu godinu rade u punom kapacitetu.
"Svi govore o pojačanom nadzoru inspektora. Ne možete pojačati nešto što je odavno pojačano. Zamislite pet inspektora na hiljade i hiljade objekata. Nisu to samo ugostiteljski, već i frizerski saloni, bazeni, a prisutni smo i kod ekshumacija", kažu u inspekciji.
Biće bolje, ističu, kada se sve inspekcije u kantonu uvežu u jedno tijelo.
Tako će, dodaju, njihovi prekršajni nalozi biti uvezani sa CIPS-om i vlasnik protiv kojeg postoji prekršajni nalog moraće platiti kaznu koja nije niža od 1.000 KM.
Do sada su, govore, svi plaćali prema svojoj dobroj volji.
Ipak, dodaju da je iz godine u godinu, barem kada se radi o ugostiteljskim objektima, situacija bolja.
"Veći je stepen higijene. Što se tiče kontrole objekata u kojima se prodaje lako kvarljiva roba, među kojima je sladoled, savjetovali bismo građanima da ne kupuju točene sladolede iz aparata. Jako su skloni kvarenju i može doći do trovanja. Sada postoje aparati u kojima se pravi i po 12 vrsta sladoleda, čuvaju se u kvalitetnim frižiderima, prodaju se u kuglama. Sigurnije je da kupe zapakovane sladolede na štapiću ili u drugom obliku", savjetuje jedan od inspektora.
Osman Kapetanović, načelnik Sanitarne inpekcije Kantona Sarajevo, potvrđuje da u cijelom kantonu radi pet inspektora, ali ističe da ne žele više da kukaju.
"Mi nismo supermeni, već imamo svoj način organizacije", kaže Kapetanović.
Hilmo Đidelija, šef Inspekcijske službe grada Mostara, ističe da je pored malog broja inspektora problem i u tome što inspektori na manje destinacije idu pješke, a na veće starim, dotrajalim vozilom, što dodatno otežava rad.
ZDK i TK bez inspektora: Kantonalna uprava za inspekcijske poslove ZDK još nema sanitarnog inspektora, rekli su nam u toj upravi. Ista situacija je i u Tuzlanskom kantonu.
"Raspisivali smo konkurs za prijem sanitarnog inspektora, ali se niko nije prijavio. Ne žele ljudi ovakvu vrstu posla, tako da ono što bi oni trebali, pokrivaju opštinski inspektori", rekli su u Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove Tuzlanskog kantona.
U Inspektoratu RS stanje je nešto bolje.
Desimir Miljić, glavni republički zdravstveno-sanitarni inspektor, ističe da se kontrole proizvodnje i prometa hrane rade svakodnevno, te da je praksa da se za vrijeme visokih dnevnih temperatura pojačaju kontrole proizvodnje i prometa hrane.
Prioritet se, kako kaže, daje objektima u kojima postoji veći rizik od trovanja hranom, kao što su objekti brze hrane, poslastičarnice, objekti u kojima se proizvodi sladoled, restorani u studentskim i đačkim domovima, ekspres restorani, roštiljnice i slično.
"U svim situacijama kada se konstatuju nepravilnosti, bilo da se radi o propustima u održavanju higijene, nepravilnoj manipulaciji s hranom, neadekvatnom čuvanju hrane, kliconoštvu kod lica koja rade s hranom i slično, inspektori preduzimaju mjere. Zavisno od utvrđenih nepravilnosti nalaže se otklanjanje nedostataka, zabranjuje se rad kliconošama, zabranjuje se stavljanje u promet neispravne hrane i tako dalje, a protiv počinioca prekršaja se preduzimaju sankcije", tvrdi Miljić.
Za prekršaj se, kako dodaje, izdaje prekršajni nalog ili se podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom sudu, a protiv lica koje je u promet stavilo neispravnu hranu zbog koje je došlo do oštećenja zdravlja, predviđena je krivična odgovornost po Krivičnom zakonu RS.
Kupovati kod provjerenih: "Građani sami mogu dosta učiniti da se zaštite od neispravne hrane. Hranu treba kupovati kod provjerenih trgovaca, koji hranu adekvatno čuvaju i koji higijenski rukuju hranom. Gotova jela treba uzimati u objektima u kojima su obezbijeđeni uslovi za održavanje higijene i adekvatna oprema za čuvanje hrane. Higijenu ugostiteljskog objekta lako prosudimo na osnovu sanitarnog bloka. Treba izbjegavati objekte u kojima nema tople vode, tečnog sapuna, papirnih ubrusa ili uređaja za sušenje ruku", upozorava Miljić.
Dodaje da, kada su u pitanju proizvodi, treba obratiti pažnju na izgled, miris, konzistenciju, ukus hrane, ambalažu, te rok upotrebe proizvoda.
Ističe da hranu koja se ne čuva u adekvatnim uslovima, sa deformacijama i oštećenjem ambalaže, s proteklim rokom upotrebe i s promijenjenim senzornim osobinama, ne treba kupovati.
"Voće i povrće prije upotrebe obavezno treba dobro oprati pod mlazom vode. Lako kvarljivu hranu treba čuvati na temperaturi frižidera, a hranu koju obrađujemo termički treba izložiti visokim temperaturama. Ako zagrijavamo hranu, treba je zagrijati do temperature ključanja. Jedna od najvažnijih mjera za sprečavanje trovanja hranom je pranje ruku prije jela", objašnjava Miljić.
Kaže da u 42 opštine u RS ima 58 zdravstveno-sanitarnih inspektora.
Ipak, kada su u pitanju opštine s malim brojem subjekata, koje nemaju potrebu za stalnim inspektorom, većina ih je sklopila ugovore sa susjednom opštinom, koja ima inspektora, kako bi se obezbijedio nadzor i na njihovom području.
Tako su, između ostalih, opštine Drinić i Jezero sklopile ugovor s opštinom Mrkonjić Grad, opština Pelagićevo s opštinom Šamac.
Termički neobrađena hrana: "U većim gradovima, koji imaju veliki broj subjekata koji podliježu zdravstveno-sanitarnom nadzoru, potreban je veći broj inspektora. Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, na oko 15.000 stanovnika treba obezbijediti jednog inspektora. Veći broj je potreban naročito u ovo vrijeme prelaska na tržišnu ekonomiju kada imamo veliki broj subjekata koji se bave proizvodnjom i prometom hrane, a sistem samokontrole nije u potpunosti uspostavljen", dodaje Miljić.
U Veterinarskom institutu "Doktor Vaso Butozan" navode da u toku ove godine nije bilo slučajeva trovanja hranom, ali da inspektori dva puta mjesečno uzimaju uzorke hrane, tako da su kontrole redovne.
Vesna Kalaba, naučni saradnik u Institutu, upozorava da građani treba da obrate pažnju prilikom kupovine termički neobrađene hrane, poput domaćih mliječnih proizvoda, koje mogu kupiti na pijaci, te sladoleda "na kugle" koji se služi na ulici.
"Termički neobrađena hrana može biti izvor zaraze. Svi smo imali prilike da vidimo da kada se sladoled na kuglu prodaje, ta kašika se stavlja u vodu prije i poslije uzimanja sladoleda, tako da bi na visokim temperaturama, ako nije dobro higijenski tretirano, tu moglo doći do zaraze. Najčešće se tu javlja ešerihija koli", kaže Kalaba.
Dodaje da se ljudi vrlo lako mogu otrovati i hranom pripremljenom kod kuće ako je nakon kuvanja ostave da duže vrijeme stoji na visokoj sobnoj temperaturi.
Enisa Bećarević, doktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo, kaže da su imali sporadične slučajeve trovanja hranom.
"Uglavnom, proizvodima od mesa, a simptomi su povraćanje i proljev, gdje treba hitno uvesti dijetu da se sanira stanje i nadoknadi gubitak tečnosti. Stoga bismo savjetovali građanima da vode računa o tome gdje kupuju hranu i kako je čuvaju u kući", rekla je Bećarevićeva.
U banjalučkom Domu zdravlja tvrde da im se nisu javljali pacijenti zbog tegoba koje bi mogle biti izazvane trovanjem hranom.
Vlasnici ugostiteljskih objekata kod kojih postoji najveći rizik od trovanja hranom, poput restorana brze hrane i poslastičarnica, tvrde da razloga za strah nema, jer hranu čuvaju u rashladnim komorama.
U gradskoj pivnici "Citadela" u centru Banjaluke, gdje se veliki broj banjalučana rash lađuje sladoledom, kažu da ljeti imaju dvije inspekcijske kontrole, a u zimskom periodu jednu, te da do sada nikada nije bilo nikakvih neispravnosti.
"Imamo odlične rashladne uređaje, namjenski kupljene za čuvanje hrane koju nudimo svojim gostima, tako da nema bojazni da će se hrana pokvariti, bez obzira na visoke temperature. Vitrina u kojoj stoji sladoled koji se prodaje na terasi odlično je rashlađena, a djevojke koje služe salvetom uzimaju kornet, tako da je higijena na odličnom nivou", kaže Predrag Joldžić, upravnik pivnice.
I Mirko Češljević, vlasnik Fast fooda "5+" u Banjaluci, kaže da visoke temperature nisu razlog za strah da je hrana pokvarena, jer namirnice čuvaju u rashladnim komorama, naročito majonezu.
"Poznato je da se majoneza lako i brzo kvari, tako da ljeti ne dozvoljavamo njeno iznošenje vani, nego se služi u objektu, gdje je rashladnije. Radi sigurnosti da je hrana koju prodajem ispravna svakog mjeseca inspektori Veterinarskog instituta "Doktor Vaso Butozan" uzimaju uzorke hrane i nose na analizu. Do sada nije bilo pozitivnih rezultata. Dakle, hrana je ispravna", navodi on.