Nezavisne novine: Većina opština u BiH na svojim zvaničnim internet prezentacijama nema opciju sva tri jezika, koliko je konstitutivnih naroda u BiH, već je to, uglavnom, jezik naroda koji je u toj opštini većinski.
Tako na zvaničnoj stranici grada Sarajeva postoji samo opcija bosanskog i engleskog jezika, na stranicama grada Tuzle takođe postoji samo bosanski jezik, opština Prijedor i opština Bijeljina imaju samo latiničnu i ćiriličnu verziju srpskog jezika, kao i grad Banjaluka, koji uz to ima i verziju na engleskom jeziku.
U Gradskoj upravi grada Sarajeva su rekli da bi do polovine septembra internet stranica trebalo da bude redizajnirana, te da će onda sadržavati sve službene jezike BiH.
Ni agencije nemaju opcije za jezik
Državne institucije, poput Predsjedništva BiH, Savjeta ministara BiH i Parlamentarne skupštine BiH, na svojim sajtovima imaju sva tri službena jezika, ali za razliku od njih, sajtovi nekih državnih agencija, kao na primjer Agencije za državnu upravu BiH, Arhiva BiH, pa čak i Instituta za standardizaciju BiH nemaju jezike sva tri konstitutivna naroda u BiH, već se prilikom posjete tom sajtu može samo vidjeti opcija sa bh. ili britanskom zastavom.
"Mi smo takav sajt zatekli kad smo došli i on je takav kakav jeste. Sada sa sigurnošću mogu reći da imamo čovjeka koji radi na tome", kazao je Emir Suljagić, savjetnik za odnose s javnošću gradonačelnika Sarajeva, naglašavajući da će taj posao ubrzo biti gotov, te da će redizajniranjem sajta biti postavljene i neke nove stvari.
Milenko Šajić, portparol Administrativne službe grada Banjaluka, kazao je da se internet stranice nigdje ne spominju u Ustavu i da ne vidi zašto bi sajt ove institucije morao da sadrži jezik druga dva konstitutivna naroda.
"Sajtovi opština se ne vode kao zvanična dokumenta", poručio je Šajić.
Na oficijalnom sajtu grada Mostara postoje takođe samo dvije opcije za ulazak na sajt, i to klikom na hrvatski i bosanski jezik, a u Odjelu za organizaciju, pravne poslove i opću upravu Gradske uprave Mostara su rekli da je posao administratora da postavlja sadržaje na zvaničnoj prezentaciji grada.
"Ne bih znao da kažem zašto je to tako. Kolege administratori samo obnavljaju internet stranicu", rekao nam je jedan službenik iz mostarske administracije.
Na zvaničnoj internet prezentaciji opštine Bijeljina postoji ćirilična i latinična verzija srpskog jezika, kao i engleska verzija, ali niko od službenika Opštinske uprave Bijeljine nije htio da komentariše zašto je to tako.
Dževad Osmančević, predsjedavajući Vijeća naroda RS, smatra da bi na svakom mjestu trebalo da bude omogućeno da se govori jednim od službenih jezika BiH, te da ako u opštini postoji makar jedan od predstavnika tri konstitutivna naroda, vlasti nemaju pravo da mu oduzmu pravo na jezik.
"To nije u redu i ovim pitanjem ćemo se pozabaviti prvom prilikom. Na ovaj način se oduzima pravo pojedinca da na jeziku koji on smatra izvornim dobije informaciju", pojasnio je Osmančević.
On naglašava da veliki dio zakonskih rješenja koja proizilaze iz ustavnih obaveza nema konkretne sankcije za ovakve slučajeve, te da jedino Vijeće naroda može da pokrene pitanje povrede nacionalnog vitalnog interesa.
"U ovom konkretnom slučaju mogu reći da institucija nije omogućila dostupnost na svim službenim jezicima BiH, tako da postoji osnov za pokretanje pitanja nacionalnog interesa", zaključio je Osmančević.
Jovan Čizmović, predsjednik Advokatske komore RS, kaže da bi ovu pojavu trebalo riješiti, te smatra da bi na zvaničnim stranicama opštinskih i drugih institucija i u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj trebalo postaviti sva tri službena jezika.
"Upotreba jezika i pisma je na područjima entiteta riješena amandmanima. Ja nisam čuo da je dosad neko imao prigovor na to", kazao je Čizmović, naglašavajući da je to posljedica spore implementacije zakona.