Institucije uprave u BiH su do 31.12. 2008. godine ispunile 32,62 posto mjera Akcijskog plana 1 Strategije reforme javne uprave u BiH.
Godišnje izvješće o napretku praćenja provedbe Akcijskog plana 1 Strategije reforme javne uprave, koji je upućen Vijeću ministara BiH na razmatranje zajedno sa Godišnjiem izvješćem o radu Ureda koordinatora za reformu javne uprave, bilježi da je napredak u implementiranju mjera iz Akcijskog plana 1 po reformskim oblastima u odnosu na Godišnje izvješće 2007. godine veći za 14,19%.
Najveći napredak u implementiranju u odnosu na 2007. godinu zabilježen je u reformskoj oblasti Upravljanje ljudskim potencijalima i iznosi 16,47%, dok je najmanji u oblasti Institucionalna komunikacija 12,19%. U oblasti Izrada politika i koordinacijski kapaciteti procent implementiranja je veći za 15,05; u oblasti Upravni postupak 14,23; u oblasti Javne financije 13,85 i u oblasti Informacijske tehnologije 13,33. Progres u provedbi reformskih mjera prati se putem tzv. indikatora progresa (OVI-ja) koje je za ovu namjenu razvio Ured koordinatora, a koji predstavljaju mjerljive parametre pomoću koji se prati i procjenjuje implementiranje konkretnih reformskih mjera.
U 2008. godini postao je operativan i Fond za reformu javne uprave, saopćeno je iz Ureda koordinatora za reformu javne uprave.
Ambasada Kraljevine Nizozemske i Agencije za međunarodni razvitak i suradnju Švedske (Sida) su izvršile prve uplate na račun Fonda. Odjel Ujedinjenog Kraljevstva za međunarodni razvitak (DfID) je za realizaciju reformske mjere Jačanja središnjih kapaciteta Vijeća ministara BiH i vlada odobrilo dodatnih 750.000 GBP u Fond. Fond za reformu javne uprave u prošloj godini je odborio 11 projekata za provedbu reformskih mjera iz Akcijskog plana 1, za koje je rezervirano ukupno 7.183.112,12 KM, bez obračunatog poreza na dodanu vrijednost. Odobreni projekti uključuju sve četiri upravne razine (Vijeće ministara BiH, Vladu FBiH, Vladu RS i Vladu Brčko distrikta BiH).
Razina i kvaliteta suradnje Ureda koordinatora sa predstavnicima Vlade Federacije BiH, Vlade Republike Srpske i Vlade Brčko distrikta BiH, te institucija BiH je unaprijeđen, ali poteškoća i dalje ima. Najveće poteškoće su u nedovoljnom informiranju i neuključenju Ureda u aktivnosti izmjene zakonskih i podzakonskih akata, kojima se neposredno utječe na ispunjenje dogovorenih reformskih mjera. Druga poteškoća ogleda se u nepravodobnom pružanju informacija potrebnih za praćenje i izvještavanje o reformskih procesima. Politička koordinacija utvrđena Zajedničkom platformom o načinu i mehanizmima provedbe Akcijskog plana 1 Strategije RJU je u 2008. bila nedovoljna. Koordinacijski odbor za ekonomski razvitak i europske integracije nije u 2008. razmatrao provedbu Strategije RJU u BiH.
Iako je u reformi javne uprave zabilježen napredak, što je u Izvješću o napretku za 2008. godinu zabilježila i Europska komisija, Ured koordinatora dijeli njeno mišljenje da su „potrebna znatna daljnja nastojanja ka stvaranju učinkovite, profesionalne, stabilne, odgovorne i razvidne državne službe na svim razinama vlasti.