Ambasada Kraljevine Švedske u BiH, u suradnji s Civil Rights Defenders, jučer je u Sarajevu obilježila 250. godišnjicu Zakona o slobodi štampe u Kraljevini Švedskoj, prvog zakona u svijetu koji podržava slobodu informacija i štampe, priredivši u Media centru Sarajevo izložbu i diskusiju.
Institucija povjerenika
Panelisti su bili novinar Stafan Dahllof, stručnjak za pristup javnim informacijama u svojoj zemlji ali i u EU, glavna i odgovorna urednica Oslobođenja Vildana Selimbegović, novinarka Centra za istraživačko novinarstvo Selma Učanbarlić, uvaženi novinar i nekadašnji urednik Oslobođenja, poslije ombudsmen za medije Mehmed Halilović i koordinator reforme javne uprave Dragan Ćuzulan, dok je panel moderirao, također, novinar Aldin Arnautović.
Zoran Miletić, programski direktor Civil Rights Defenders za zapadni Balkan, govorio je o problemima u primjenjivanju ovog zakona, o tome da novinari ne dolaze do informacija od javnog značaja na koji je to predviđeno zakonom, kazavši i da je pitanje kako državni organi opravdavaju ne davanje informacija od javnog značaja i “to je krucijalno pitanje kada govorimo o implementaciji ovog zakona.” Napominjući kako surađuju s nekoliko organizacija i novinarskih udruženja u BiH i da konstantno pokušavaju da “poguraju” implementaciju zakona, naveo je i da je ono što je atipičnije u BiH jeste žalbeni postupak u “kome se nekako izgubite.”
Stafan Dahllof je, između ostalog, istaknuo da ono što treba i novinarima i građanima su prave informacije, činjenice i ukoliko ih se kombinira sa slobodom izražavanja “tada ste na pravom putu.” Naveo je i ono što kaže švedski zakon kad je u pitanju pristup informacijama te za koliko se vremena dolazi do informacija, a to je za naše prilike izuzetno brzo: obično najviše 24 sata.
Svoj doprinos diskusiji dao je i Mehmed Halilović, navodeći brojne primjere iz bogatog iskustva i, među ostalim, spomenuo je instituciju povjerenika, koja ima mogućnost donošenja izvršnih odluka i “njegove odluke se moraju izvršavati i to je ta prednost i čini mi se da vrijedi, da bi bilo korisno i potrebno i kod nas razgovarati o tome da se ta institucija uspostavi i kod nas.”
Primjeri iz prakse
Vildana Selimbegović navela je nekoliko svježih primjera iz prakse, kazavši na kraju da danas “ima manje slobode štampe nego u godinama nakon rata”. Iskustvo pristupu informacijama predočila je i Selma Učanbarlić, a o proaktivnoj transparentnosti, što je u osnovi dostupnost podacima i informacijama, govorio je Dragan Ćuzulan.
Vrlo je bila interesantna i diskusija, a potrebno je napomenuti da je u ime ambasadora Kraljevine Švedske, njegove riječi prenijela Pia Hallonsten, između ostalih, i one da su sloboda štampe i pristup informacijama suštinske komponente prava na slobodu izražavanja i temelj svim drugim ljudskim pravima i slobodama. (Izvor: Oslobođenje)