Dnevni list: Premijer Federacije Mustafa Mujezinović u intervjuu za Dnevni list govori o najavljenoj reviziji te ističe da će biti revizija boračke populacije, ali i povlaštenih mirovina. Administracije će se smanjivati, ali preraspodjelom osoblja. Ovo su samo neke od izjava premijera Federacije, Mustafe Mujezinovića koji je hrabro prihvatio preuzimanje užarene premijerske fotelje.
Ministarstvu branitelja od ukupnog iznosa smanjeno je 10 posto. Matematički gledano, na koji način ćete ispuniti obećanje da neće doći do smanjenja naknada ratnim vojnim invalidima (RVI)?
– Naknade borcima neće biti smanjene. Bilo je normalno da do 2004. godine branitelji i njihove obitelji ostvare svoja prava. Neki su se sjetili da su RVI tek nakon ovog razdoblja, jer je očigledno bilo kako država ima određene propuste u zakonima u sustavu određivanja invalidnosti, a ne u kontroli onih koji su izdavali liječnička uvjerenja. Institut za ocjenu sposobnosti ili drugi koji su davali posljednju riječ o tomu imali su u mnogome falsificirane dokumente i velika je vjerojatnost da je puno ljudi zlouporabilo taj sustav i ostvarilo prava koja im ne pripadaju, ali napominjem kako ti ljudi nisu samo prema državi napravili prekršaj nego su ušli u prava onih koji su ispravni.
Administracija će biti smanjena
Hoćete li smanjiti administraciju kako ste najavili?
– Da, administracija će biti smanjena, ali prekvalifikacijom i zapošljavanjem u drugim institucijama. Postoje službe i agencije koje nemaju dovoljno službenika, jer su to malo manje atraktivni poslovi kao što je, primjerice, inspekcijski nadzor ili čak financijska policija. Tražit ću od Vijeća ministara da ne upošljava nove ljude, nego da pita nas možemo li osigurati kvalitetne kadrove. Preraspodjelom će biti manji gubitak, nego samo smanjenjem broja uposlenika koji je enormno velik.
Hoće li biti revizije povlaštenih mirovina? Hoće li se smanjivati? Što će se s tim događati?
– Vjerujem da će se povlaštene mirovine smanjivati, jer je opći glas javnosti da je to malo previše, ne toliko po visini koliko po obimu. Dakle, uradit će se i revizija ovih mirovina. Vlada mora izraditi novi plan rješavanja tog pitanja i ponuditi parlamentu određena rješenja, a Parlament treba preispitati jesu li njegove odluke u tom trenutku bile ispravne. Postoje ekonomske norme, sukladno tim normama trebat će te odluke preispitati, a ono što Parlament potvrdi da je ispravno – taj dio mirovina morat će pokrivati proračun FBiH.
Namjeravate li sjesti s odgovornima iz granskih sindikata?
– Prije nego što sam postao premijer imao sam razgovore s određenim sindikatima. Od četvrtka (danas) počinju intenzivni razgovori i pregovori. Moja je poruka da o svemu možemo razgovarati, osim o visini proračunskih prihoda koji direktno ruše ugovor s MMF-om. Pojedina smanjenja su izričito tražena, ali kao proračunske stavke. U nekima je moguće napraviti racionalizaciju i smanjenje broja korisnika, ali u nekima nema drugog izlaza nego suzdržavanja od javne potrošnje i podizanje bruto dohotka jer 40 posto tog dohotka smijemo potrošiti u javnu potrošnju. MMF nas forsira da smanjimo javnu potrošnju, ali ne subvenciju poljoprivredi, zdravstvu za određene projekte i pomoć privredi. Tu nam ne dopuštaju smanjivanja.
Na koja ste poduzeća mislili kada ste kazali ste da ćete “privatizirati poduzeća koja nisu od strateškog interesa za FBiH”?
– Smatram da je prioritet privatizirati, između ostalih, Energoinvest, Aluminij i mali udio u Bosnalijeku, jer se pravi problem samo zato što nisu privatizirana.
Na čemu temeljite svoju nadu da će stand by aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) ipak biti potpisan?
– Nadu mi daju informacije koje dobivam od našeg predstavnika u MMF-u u Washingtonu koji je dobro informiran i zna kako se stvari kreću. Daje mi moj razgovor s predstavnikom MMF-a Costasom Christouom koji je, između ostalog, naglasio da će dio novca biti namijenjen i za socijalno najugroženiju kategoriju, ali da moramo poimenično utvrditi kome ide novac tako da u proračune idućih godina možemo uvrstiti i ovu kategoriju Sigurnost mi zatim daje posjet predstavnika Europske komisije i europskog povjerenika za proširenje koji je također pozitivno govorio o koracima koje smo poduzeli i dao nam mogućnost čak i da nakon sklapanja stand by aranžmana dobijemo dodatnu pomoć. Isto tako je veliko ohrabrenje suglasnost sve tri vlade u BiH da je ovo nešto što nam treba. (Ministar financija Dragan) Vrankić je sve ovo inicirao i ovaj aranžman je ono što nam treba.
Uskoro susret sa stradalnicima HVO-a
Zašto ne razgovarate sa stradalnicima Hrvatskog vijeća obrane (HVO)?
– Zbog kratkoće vremena nismo mogli, ali ćemo svakako to organizirati. Ja ću zamoliti dopremijera Vjekoslava Bevandu da što prije upriličimo susret i da razgovaramo. Što se tiče nacionalne strukture, ona je proporcionalna nacionalnoj strukturi ukupnog broja stradalnika i mislim da se tu ne pravi nikakav debalans.
Fiskalno vijeće BiH smanjilo je okvir državnog proračuna u idućoj godini za 40 milijuna maraka zbog čega prema riječima ministra Vrankića neće biti novca za financiranje stranaka, i popis nove državne institucije. Možete li komentirati?
– To je delikatno pitanje koje smo usvajanjem dokumenta makroekonomske politike u BiH, koji je preduvjet za sklapanje stand by aranžmana, pomjerili za rujan. Tih 40 milijuna neće biti izuzeto iz proračuna, nego će biti raspoređeno onako kako se fiskalno vijeće dogovori u rujnu. Dogovorili smo se i promijenili određeni redoslijed riječi u tom dokumentu, koje nam omogućavaju da sagledavanjem sveukupne situacije pri kraju godine i nakon izraženih prvih nacrta proračuna FBiH, RS-a i državnih institucija omogućiti da vidimo kome je najteže. U slučaju da ekonomisti kažu kako možemo očekivati i tih 40 milijuna dosad projektirane visine prihoda od direktnih i indirektnih poreza i ostalih fiskalnih prihoda, tada ćemo odlučiti kome je to najpotrebnije. Svakako se zalažemo da svih 40 milijuna, ako bude dobra situacija, pripadne projektima na državnoj razini, a to su popis pučanstva, izbori i otvaranje novih agencija i službi na razini Vijeća ministara.
Bili ste savjetnik u Razvojnoj banci. Možete li komentirati odnos ove banke i financijske policije?
– Nije uputno komentirati, međutim ako vam kažem da o Ramizu Džaferoviću imam najbolje mišljenje kao bankaru, stručnjaku i čovjeku koji je do sada imao nekih pet krivičnih prijava koje su sve pale u vodu, gdje je država potrošila silne pare da bi dokazala kako je čovjek kriv za nešto što nije uradio. Često mu sugeriram da uokviri tih četiri ili pet odluka sudaca koji su sad, takvi kakvi jesu, neovisni, neutralni, čak i stranci, da ih stavi kao svoju referencu. Nažalost on je uvijek bio u nekakvoj vatri, gdje ljudi imaju velika očekivanja i ako ih ne ispune – pokušavaju se svetiti na veoma loš način. Vlada FBiH namjerava koristiti Razvojnu banku kao jedan od jakih instrumenta razvoja u ovoj zemlji, kao instituciju koja je radila ispravno, jer to pokazuje njezina dobit. Ako su točne informacije o nepotizmu i slično, onda bi se pokazao gubitak vrlo brzo, ali je stupanj naplate veći nego u komercijalnim bankama. Kad Vlada FBiH stane iza ove banke onda ćemo se moći dogovarati da i onim slabijim malo pomognemo, a Vlada mora stati iza cjelokupnog projekta i znati što hoće i potaći Razvojnu banku da nešto uradi i iznad kriterija koji su jako visoki.
Novi ministar prometa i komunikacija Rudo Vidović je kazao da je RS završila sve poslove koji se tiču izgradnje koridora VC dok FBiH kasni? Što Federacija poduzima po ovom pitanju?
– Zbog obimnosti tekućih problema još se nisam uspio sresti s ministrom Šećkanovićem. Iako je Koridor VC jedan od najvećih prioriteta FBiH nemam potpunu informaciju, ali ćemo učiniti sve da to bude “prioritet prioriteta”. Kao malu referencu, da se i vašim čitateljima pohvalim, prva 4,5 kilometra izlaznog puta u Sarajevu izgrađena su na moju inicijativu.
Što mislite o komentarima da vas je SDA žrtvovala zbog određenih reformi prije izbora?
– Mene su ponudili i ja sam prihvatio što znači da to nije nikakvo žrtvovanje. Mislim da samo možemo ispravnim reformama biti na dobitku. Ova funkcija premijera vlade me zanima samo do isteka ovih 16 mjeseci do izbora ili kraće ako bude trebalo. Imam samo želju da nam bude svima bolje i da svaki građanin BiH, bez obzira na vjeru i naciju, osjeti da nam je bolje.
Hoćete li uspjeti izvući FBiH iz krize?
– Ne mogu jamčiti, to je “Božja volja”, a da bi se ona ostvarila treba puno raditi.