Institucije uprave u BiH su do 31.12. 2008. godine ispunile 32,62 posto mjera Akcionog plana 1 Strategije reforme javne uprave u BiH.
Godišnji izvještaj o napretku praćenja provedbe Akcionog plana 1 Strategije reforme javne uprave, koji je upućen Vijeću ministara BiH na razmatranje zajedno sa Godišnjim izvještajem o radu Ureda koordinatora za reformu javne uprave, bilježi da je napredak u implementaciji mjera iz Akcionog plana 1 po reformskim oblastima u odnosu na Godišnji izvještaj 2007. godine veći za 14,19%.
Najveći napredak u implementaciji u odnosu na 2007. godinu zabilježen je u reformskoj oblast Upravljanje ljudskim potencijalima i iznosi 16,47%, dok je najmanji u oblasti Institucionalna komunikacija 12,19%. U oblasti Izrada politika i koordinacijski kapaciteti procenat implementacije je veći za 15,05; u oblasti Upravni postupak 14,23; u oblasti Javne finansije 13,85 i u oblasti Informacijske tehnologije 13,33. Progres u provedbi reformskih mjera prati se putem tzv. indikatora progresa (OVI-ja) koje je za ovu namjenu razvio Ured koordinatora, a koji predstavljaju mjerljive parametre pomoću koji se prati i procjenjuje implementacija konkretne reformske mjere.
U 2008. godini postao je operativan i Fond za reformu javne uprave, saopćeno je iz Ureda koordinatora za reformu javne uprave.
Ambasada Kraljevine Holandije i Agencije za međunarodni razvoj i saradnju Švedske (Sida) su izvršile prve uplate na račun Fonda. Odjeljenje Ujedinjenog Kraljevstva za međunarodni razvoj (DfID) je za realizaciju reformske mjere Jačanja centralnih kapaciteta Vijeća ministara BiH i vlada odobrilo dodatnih 750.000 GBP u Fond. Fond za reformu javne uprave u prošloj godini je odborio 11 projekata za provedbu reformskih mjera iz Akcionog plana 1, za koje je rezervirano ukupno 7.183.112,12 KM, bez obračunatog poreza na dodanu vrijednost. Odobreni projekti uključuju sva četiri upravna nivoa (Vijeće ministara BiH, Vladu FBiH, Vladu RS i Vladu Brčko distrikta BiH).
Nivo i kvalitet saradnje Ureda koordinatora sa predstavnicima Vlade Federacije BiH, Vlade Republike Srpske i Vlade Brčko distrikta BiH, te institucija BiH je unaprijeđen, ali poteškoća i dalje ima. Najveće poteškoće su u nedovoljnom informiranju i neuključenju Ureda u aktivnosti izmjene zakonskih i podzakonskih akata, kojima se neposredno utječe na ispunjenje dogovorenih reformskih mjera. Druga poteškoća ogleda se u neblagovremenom pružanju informacija potrebnih za praćenje i izvještavanje o reformskih procesima. Politička koordinacija utvrđena Zajedničkom platformom o načinu i mehanizmima provedbe Akcionog plana 1 Strategije RJU je u 2008. bila nedovoljna. Koordinacijski odbor za ekonomski razvoj i evropske integracije nije u 2008. razmatrao provedbu Strategije RJU u BiH.
Iako je u reformi javne uprave zabilježen napredak, što je u Izvještaju o napretku za 2008. godinu zabilježila i Europska komisija, Ured koordinatora dijeli njeno mišljenje da su „potrebna znatna daljnja nastojanja ka stvaranju efikasne, profesionalne, stabilne, odgovorne i transparentne državne službe na svim nivoima vlasti.