<\/p>\n
Start:<\/strong> Kada je 7.marta Upravni odbor za reformu javne uprave u BiH usvojio izvje\u0161taj o provedbi aktivnosti na uspostavi okvira interoperabilnosti, Vije\u0107e ministara BiH, vlade entiteta i Distrikta Br\u010dko dobile su set odluka \u010dije usvajanje \u0107e omogu\u0107iti da sve javne institucije na svim nivoima vlasti me\u0111usobno razmjenjuju sve javne podatke koje posjeduju. <\/p>\n <\/p>\n Niko ko posjeduje neki javni podatak ne\u0107e mo\u0107i re\u0107i da ga ne \u017eeli ustupiti nekom drugom, ali \u0107e svako mo\u0107i da tra\u017ei samo informacije i podatke iz domena svoje djelatnosti. To je princip dosta sli\u010dan onom koji sada koriste Agencija za identifikacione dokumente, biv\u0161i CIPS i MUP-ovi, poja\u0161njava koordinatorica reforme javne uprave u BiH Semiha Borovac. <\/p>\n Ona napominje da je te\u0161ko govoriti kada bi odluke mogle biti usvojene jer vlade imaju svoju dinamiku rada i raspored razmatranja dokumenata. <\/p>\n Va\u017eno je napomenuti da sve vlade usvajaju odluke, a ima ih devet, u istovjetnom tekstu koje im mi dostavljamo u paketu i jedina razlika \u0107e biti u tome koje institucije \u0107e biti imenovane kao odgovorne za po\u0161tivanje sporazuma. Jer, nakon uspostave okvira, Ured koordinatora propisuje standarde, a vlade potpisuju dugoro\u010dne sporazume koji \u0107e definisati na\u010din komunikacije i razmjene podataka, institucije zadu\u017eene za odre\u0111eni dio posla i adrese za eventualne \u017ealbe ili rje\u0161avanje mogu\u0107ih problema u komunikaciji \u2013 ka\u017ee koordinatorica. <\/p>\n Poja\u0161njenja radi, kroz okvir interoperabilnosti \u0107e biti uspostavljeni standardi, smjernice, procedure i komunikacijski kanali za razmjenu i dijeljenje podataka, te uspostavljen informacioni sistem i aplikacije ili ra\u010dunarski programi koji omogu\u0107avaju tu razmjenu. <\/p>\n U praksi to zna\u010di da \u0107e institucije morati uspostaviti standarde za obradu i razmjenu ra\u010dunarskih podataka i stvoriti baze u informati\u010dkim formatima koji se me\u0111usobno razumiju i mogu komunicirati jer sada, primjera radi, rije\u010d nalog u razli\u010ditim institucijama ima razli\u010dito zna\u010denje, pa to zna\u010di da \u0107e morati biti uskla\u0111eni i rje\u010dnici termina koje \u0107e institucije koristiti. <\/p>\n Uspostavom ovog okvira institucije vlasti u BiH \u0107e, prije svega, postati interoperabilne unutar sebe ili horizontalno, jer to sada nije slu\u010daj, a potom me\u0111usobno, ali \u0107e opet svako zadr\u017eati vlasni\u0161tvo nad podacima. <\/p>\n <\/p>\n U Uredu za reformu javne uprave o\u010dekuju da \u0107e puna interoperabilnost u BiH biti uspostavljena do kraja 2015. Time \u0107e biti ispunjeni tehni\u010dki preduslovi za interoperabilnost sa EU, \u010dime \u0107e opet i svi nivoi vlasti u BiH biti interoperabilni sa EU. <\/p>\n Ove godine trebala bi biti uspostavljena interoperabilnost me\u0111u registrima privrednih subjekata i pravnih lica, na \u010demu se ve\u0107 radi, potom registri stanovni\u0161tva i mati\u010dnih knjiga, a na kraju podaci o objektima, GIS-karte ili digitalne mape … Mi o\u010dekujemo da \u0107e ovim biti otvoren proces reforme javne uprave, jer toga nema bez ujedna\u010davanja standarda \u2013 poja\u0161njava Semiha Borovac. <\/p>\n Proces \u0107e biti komplikovaniji u FBiH, jer je njena unutra\u0161nja organizacija slo\u017eenija. <\/p>\n Ali mislim da oni samo trebaju pravilno primijeniti postoje\u0107i model i standarde \u2013 ka\u017ee Borov\u010deva. <\/p>\n Cijeli proces i po\u0161tivanje obaveza \u0107e nadzirati Vije\u0107e ministara BiH kao krovna institucija za interoperabilnost i to preko interresorne radne grupe ili odre\u0111enog ministarstva. <\/p>\n Semiha Borovac priznaje da rad na ovom projektu nije i\u0161ao lako, jer je bilo odre\u0111enih otpora otvaranja baza podataka. <\/p>\n Sada su svi zatvoreni jedni prema drugima i veoma je te\u0161ko na\u0107i neki zajedni\u010dki element ili vrijednost oko koje bi se dogovorili. Ali, jako je va\u017eno znati da su i sada, na osnovu postoje\u0107ih zakona, svi slu\u017ebeni podaci javni i da niko ne smije sprije\u010diti pristup tim podacima koji su u njegovom vlasni\u0161tvu, odnosno da mora ustupiti sve podatke koji su nekom potrebni za njegov rad. No, pokazalo se da nisu svi spremni odmah ustupiti sve podatke koje imaju, da \u017eele provjeriti ko \u0107e ih i kako koristiti, kako \u0107e ih distribuirati … Ali, kroz realizaciju projekta i zahvaljuju\u0107i naporima implementatora, ra\u0161\u010di\u0161\u0107ene su sve dileme jer su ljudi u entitetima shvatili da im sistem koji imaju i koji postoji sam za sebe, neuvezan sa drugima, ni\u0161ta ne predstavlja. S druge strane, te\u0161ko se odlu\u010duju za promjene, jer su ve\u0107 razvijali neke svoje standarde, sisteme i baze, potro\u0161ili sredstva, a sada treba uspostavljati nove, treba izraditi rje\u010dnike pojmova koji \u0107e za samo jedan nivo vlasti ko\u0161tati za oko 50.000 KM, pa registar informacija za oko 50.000 i tako dalje \u2013 poja\u0161njava Semiha Borovac. <\/p>\n <\/p>\n Ona se sla\u017ee sa ocjenom da cijeli sistem ipak djeluje kao ne\u0161to zasnovano na dobrovoljnosti, \u0161to u BiH, s obzirom na aktuelnu situaciju i ranija iskustva u sli\u010dnim procesima, nije garancija uspjeha. <\/p>\n Ali sve vlade \u010dlanica EU i cijela EU funkcioni\u0161e na istom principu i praksa se pokazala da s vremenom institucije same tra\u017ee unapre\u0111enje sistema. Velika Britanija ve\u0107 ima petu verziju interoperabilnosti, jer se stalno otvaraju nove potrebe, a to s vremenom postaje industrijski standard. Uostalom, svi radimo u interesu gra\u0111anja, a ovo \u0107e njima u\u010diniti mnogo jednostavnijim kori\u0161tenje usluga koje dobivaju od javne uprave. Recimo, rodni list \u0107ete mo\u0107i izvaditi bilo gdje u BiH, bez obzira na to gdje ste ro\u0111eni i u RS taj sistem ve\u0107 funkcioni\u0161e. Gra\u0111ani \u0107e mo\u0107i pla\u0107ati odre\u0111ene usluge na taj na\u010din, jer \u0107e se javna uprava kasnije povezivati sa bankama i drugim sistemima \u2013 poja\u0161njava koordinatorica. <\/p>\n U institucijama BiH se ne pri\u010da mnogo o ovom procesu, a iz Delegacije Evropske komisije u BiH obja\u0161njavaju da okvir interoperabilnosti predstavlja uspostavu komunikacije izme\u0111u institucija javne uprave na svim nivoima koje imaju potrebu zajedni\u010dki raditi na pru\u017eanju usluga gra\u0111anima, privrednim subjektima i drugim institucijama i da je princip usagla\u0161en izme\u0111u svih nivoa uprave. <\/p>\n Okvir sadr\u017ei specifikaciju usagla\u0161enih elemenata poput modela, standarda, rje\u010dnika, koncepata, principa, zajedni\u010dkih politika i vodilja. Sukladno strate\u0161kom opredjeljenju BiH za pridru\u017eivanje EU, javna uprava treba, kod uspostave okvira za upravljanje aktivnostima iz podru\u010dja interoperabilnosti, uzeti u obzir i Okvir EU iz 2010.godine, posebno standardnu podjelu pregovara\u010dkih podru\u010dja, te ustavne ovlasti svih nivoa vlasti, a kako bi se postupak pridru\u017eivanja mogao kvalitetno provoditi \u2013 ka\u017eu u Delegaciji. <\/p>\n Ranije su predstavnici EU u BiH objasnili da je javna uprava u BiH velika, slo\u017eena i sa nadle\u017enostima koje se \u010desto preklapaju, uz dupliciranje funkcija i nejasnu podjelu odgovornosti po razli\u010ditim nivoima vlasti, ali da reforma nema neophodnu politi\u010dku podr\u0161ku potrebnu za modernizaciju uprave i da EU, iako sistem javne uprave nije predmet EU acquisa, pru\u017ea podr\u0161ku reformi jer pobolj\u0161anja u upravi predstavljaju jedan od klju\u010dnih faktora za uspje\u0161an proces evropskih integracija u kom javna uprava treba da funkcioni\u0161e u skladu sa principima profesionalnosti, odgovornosti, politi\u010dke neutralnosti, efikasnosti i efektivnosti, kako bi zemlja mogla preuzeti obaveze \u010dlanstva. <\/p>\n <\/p>\n Posao pripreme okvira za interoperabilnost i izrade seta odluka je na javnom tenderu dobio zagreba\u010dki InfoDom koji je sa cijenom od oko 190.000 KM bio dva puta jeftiniji od drugoplasiranog na tenderu. To otvara sumnju da je ponuda bila izuzetno niska da bi oborila cijenu cijelog posla. <\/p>\n Mi smo primjenjivali na\u0161 Zakon o javnim nabavkama i oni su bili najjeftiniji. Mogu\u0107e je da su oni ve\u0107 posjedovali neka rje\u0161enja primijenjena u Hrvatskoj i vjerovatno su ih samo doradili i prilagodili na\u0161im potrebama, pa je to vjerovatno zbog toga jeftinije. Ali, \u010dinjenica je i da je na tr\u017ei\u0161tu do\u0161lo do pada cijena usluga \u2013 poja\u0161njava Semiha Borovac. <\/p>\n Na odluku Fonda niko od u\u010desnika na tenderu nije se \u017ealio. Jedan od njih cijeni da je procedura bila sasvim u skladu sa Zakonom jer u Upravnom odboru Fonda sjede predstavnici donatora, ali sumnja u rje\u0161enje koje je InfoDom proizveo, jer rje\u0161enje iz Hrvatske ne mo\u017ee biti primjenjivo na BiH koja ima druga\u010diju unutra\u0161nju organizaciju. <\/p>\n S druge strane, iz izvora bliskih donatorima, a to su \u0160vedska, Velika Britanija, Holandija, Evropska komisija …saznajemo da je bilo kakvu odluku vezanu za tender i izbor najbolje ponude bilo nemogu\u0107e donijeti bez saglasnosti svih. <\/p>\n Upravni odbor Fonda odlu\u010duje konsenzusom \u2013 poja\u0161njava Borov\u010deva. <\/p>\n Ona informacije da su se neki od donatora povukli iz projekta komentari\u0161e tvrdnjom da su to donatori koji su se sasvim povukli iz BiH. <\/p>\n DIFID se povukao na Kosovo, vi\u0161e ne radi u BiH, a holandska Vlada je sredstva prebacila u drugu zemlju, ali su nam usko\u010dili novi donatori poput Norve\u017eana \u2013 poja\u0161njava Semiha Borovac. <\/p>\n <\/p>\n <\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Start: Kada je 7.marta Upravni odbor za reformu javne uprave u BiH usvojio izvje\u0161taj o provedbi aktivnosti na uspostavi okvira interoperabilnosti, Vije\u0107e ministara BiH, vlade entiteta i Distrikta Br\u010dko dobile su set odluka \u010dije usvajanje \u0107e omogu\u0107iti da sve javne institucije na svim nivoima vlasti me\u0111usobno razmjenjuju sve javne podatke koje posjeduju. NALOG, \u0160TA […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3274,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[13],"tags":[],"meta_box":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/parco.gov.ba\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3273"}],"collection":[{"href":"https:\/\/parco.gov.ba\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/parco.gov.ba\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/parco.gov.ba\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/parco.gov.ba\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3273"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/parco.gov.ba\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3273\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3275,"href":"https:\/\/parco.gov.ba\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3273\/revisions\/3275"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/parco.gov.ba\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3274"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/parco.gov.ba\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3273"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/parco.gov.ba\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3273"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/parco.gov.ba\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3273"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}NALOG, \u0160TA JE TO TA\u010cNO? <\/h3>\n
NISU BA\u0160 SVI BILI SPREMNI <\/h3>\n
BANKE I DRUGI SISTEMI <\/h3>\n
RJE\u0160ENJA I DONATORI <\/h3>\n