{"id":20329,"date":"2022-04-12T10:04:47","date_gmt":"2022-04-12T08:04:47","guid":{"rendered":"https:\/\/parco.gov.ba\/?p=20329"},"modified":"2022-04-12T10:04:47","modified_gmt":"2022-04-12T08:04:47","slug":"digitalizacija-u-bih-na-niskom-nivou-i-u-privatnom-i-javnom-sektoru","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/parco.gov.ba\/hr\/2022\/04\/12\/digitalizacija-u-bih-na-niskom-nivou-i-u-privatnom-i-javnom-sektoru\/","title":{"rendered":"Digitalizacija u BiH na niskoj razini i u privatnom i javnom sektoru"},"content":{"rendered":"

Pandemija koronavirusa ubrzala je proces digitalizaciju u cijelom svijetu gdje su se za samo nekoliko tjedana milijuni ljudi digitalno razvili. Mnogim kompanijama je upravo digitalizacija omogu\u0107ila odr\u017eavanje biznisa, a dobar dio njih je zahvaljuju\u0107i ovom procesu i unaprijedilo poslovanje. I kompanije u Bosni i Hercegovini su u odre\u0111enoj mjeri pratile ove trendove, te one koje su na vrijeme shvatile zna\u010daj \u0161to br\u017ee digitalizacije ostvarile su i bolje poslovne rezultate. Me\u0111utim, BiH je daleko ispod prosjeka Europske unije, pi\u0161e Business-Magazine<\/a><\/strong><\/em><\/p>\n

Prema podacima\u00a0Studije o digitalnoj transformaciji kompanija u BiH za 2021. godinu<\/em>\u00a0koju je izradilo\u00a0Udru<\/em>\u017eenje za digitalnu transformaciju u BiH<\/em>, razina digitalne transformacije u BiH se mo\u017ee ocijeniti kao niska ka umjerenoj. Kompanije se suo\u010davaju sa razli\u010ditim izazovima u svim oblastima koje su definirane kao pokreta\u010di digitalne transformacije: digitalne infrastrukture, ponude i potra\u017enje digitalnih vje\u0161tina, poduzetni\u010dke kulture, investicija i pristupa financijama i e-liderstva.<\/p>\n

(Ne)otvorenost kompanija<\/strong><\/p>\n

“BiH je prema ve\u0107ini indikatora ispod EU prosjeka i na za\u010delju tabele. Uzimaju\u0107i u obzir kompleksnost ure\u0111enja BiH, vlade razli\u010ditih razina poku\u0161avaju definirati mjere za postizanje digitalne transformacije zemlje, ali su rezultati jedva vidljivi. Zna\u010dajan utjecaj na unapre\u0111enje stanja digitalne transformacije imaju projekti me\u0111unarodnih institucija i organizacija koje su dosta aktivne u ovoj oblasti\u201c, za Business Magazine<\/em>\u00a0ka\u017eu iz ovog\u00a0Udru\u017eenja.<\/em><\/p>\n

U izvje\u0161taj\u00a0Europske komisije iz <\/em>2020.godine navodi se da je jo\u0161 prije pandemije 38,5 posto velikih europskih kompanija oslanjalo na napredne cloud servise, a 32,7 posto koristilo je analitiku velikih podataka. Me\u0111utim, kada su u pitanju mala i srednja poduze\u0107a rezultati su dosta lo\u0161iji. Tako je samo 17 posto malih i srednjih kompanija koristilo cloud usluge i samo 12 posto ih je koristilo analitike velikih podataka. Kada je rije\u010d o BiH\u00a0 postoje razlike u razini digitalne transformacije ovisno o sektorima u kojem kompanije posluju, ali i u veli\u010dini kompanije. Rezultati do kojih je UDT BiH<\/em> do\u0161lo pokazuju da srednja poduze\u0107a imaju ve\u0107u stopu usvajanja tehnologija, te da razlog mo\u017ee le\u017eati u \u010dinjenici da je odre\u0111eni broj velikih kompanija naslije\u0111en iz prethodnog sistema, te jo\u0161 uvijek ima problem birokratizacije poslovanja. One kompanije koje posluju na europskom i me\u0111unarodnom tr\u017ei\u0161tu morale su svoje poslovanje uskladiti s\u00a0 me\u0111unarodnim standardima \u0161to posljedi\u010dno zahtijeva i digitalnu transformaciju koja omogu\u0107ava digitalnu evidenciju poslovnih doga\u0111aja. Isto tako ve\u0107i stepen digitalne transformacije je primije\u0107en kao rezultat joint-venture ulaganja doma\u0107ih i stranih investitora, \u0161to \u010desto posljedi\u010dno ima rezultata standardizacije procesa koji su ve\u0107 etablirani u digitalno transformiranim mati\u010dnim kompanijama. S druge strane, u mikro i malim poduze\u0107ima, borba za opstanak je prioritet te se digitalna transformacija primjenjuje samo u nu\u017enim procesima kao \u0161to su e-mail komunikacija ili kori\u0161tenje ra\u010dunala u ra\u010dunovodstvenim procesima. Evidentno je da zna\u010dajan broj kompanija (posebno mikro kompanija) nema ni registrirane web stanice niti zakupljene domene za web prezentacije.<\/p>\n

Rezultati istra\u017eivanja su pokazali da je otvorenost kompanija prema digitalizaciji ograni\u010dena nizom faktora.<\/p>\n

“Jedan od ozbiljnih faktora je najvjerojatnije nedostatak znanja donositelja odluka o tome na koji im na\u010din digitalne tehnologije mogu pomo\u0107i u njihovom radu. Prema izvje\u0161\u0107u Europske komisije iz 2020. godine<\/em>, glavna prepreka digitalizaciji kompanija je jaz u digitalnom znanju koji je uzrokovan niskom razinom digitalne pismenosti me\u0111u vlasnicima, menad\u017eerima i zaposlenima. Tako vlasnici i\/ili menad\u017eeri kompanija nedovoljno razumiju benefite koje im digitalne tehnologije mogu donijeti. U velikom broju slu\u010dajeva nemaju jasnu sliku kako prioritetizirati implementaciju odre\u0111enih rje\u0161enja i na taj na\u010din maksimizirati potencijalnu korist od takvih rje\u0161enja. Posljedi\u010dno, kompanije se uglavnom pona\u0161aju reaktivno i inicijative za implementacijom projekata dolaze uglavnom kao rezultat \u010dinjenice da ne \u017eele biti iza konkurencije ili zato \u0161to to konkurencija radi\u201c, poja\u0161njavaju iz UDT BiH.<\/em><\/p>\n

Ono na \u0161ta su kompanije posebno fokusirane kada je rije\u010d o digitalizaciji jesu dru\u0161tveni mediji, tehnologije za za\u0161titu od cyber kriminala, mobilne usluge te cloud usluge. Rezultati\u00a0Istra\u017eivanja\u00a0 UDT BiH<\/em>\u00a0 su pokazali da su osnovni ciljevi usvajanja digitalnih tehnologija u kompanijama u BiH bili bolje povezivanje s kupcima, a tek potom pobolj\u0161anje usluga, unapre\u0111enje konkurentnosti, unapre\u0111enje prodaje i marketing strategije. Tako\u0111er, privatnost i za\u0161tita podataka su faktori koji podsti\u010du digitalnu transformaciju poslovanja.<\/p>\n

“Dru\u0161tveni mediji dominiraju, \u0161to je pokazatelj pove\u0107anog fokusiranja na iskustvo korisnika putem dru\u0161tvenog slu\u0161anja (social listening) kako bi se stekao dublji uvid u pona\u0161anje i preferencije potro\u0161a\u010da. Pored toga, rezultati Istra\u017eivanja\u00a0<\/em>pokazuju visoko usvajanje cloud usluga \u0161to se tuma\u010di kao \u0161iroko rasprostranjeno kori\u0161tenje poslovnih modela zasnovanih na uslugama poput\u00a0SaaS-a, PaaS-a i IaaS-a<\/em>\u00a0koje nude cloud tehnologije uz fleksibilnost, elasti\u010dnost, sigurnost, te mogu\u0107nosti smanjenja tro\u0161kova hardvera\u201c, isti\u010du iz\u00a0UDT BiH.<\/em><\/p>\n

Me\u0111utim, pored neinformiranosti rukovodstva kompanija o benefitima digitalizacije i nedostatka finansijskih sredstava, ograni\u010davaju\u0107i faktori su i nedovoljan broj IT eksperata koji je evidentan u mnogim segmentima IT industrije, kao i zakonska regulativa.<\/p>\n

“Nedovoljnom broju IT eksperata vjerovatno doprinosi i niska razina potra\u017enje digitalnih vje\u0161tina, a \u0161to rezultira niskim inovacijskim u\u010dinkom zemlje. Me\u0111utim, ako \u017eelimo br\u017ei zamah digitalizacije poslovanja svakako je potrebno spomenuti i pravni okvir koji treba omogu\u0107iti razvoj novih proizvoda, ali i kori\u0161tenje onih za koje pravni okvir postoji. Jo\u0161 uvijek nisu stvoreni svi preduvjeti za br\u017eu primjenu takvih tehnologija. Iako je Zakon o elektronskom potpisu BiH<\/em>\u00a0usvojen jo\u0161 2006. godine njegova primjena do trenutka provo\u0111enja ovog\u00a0Istra\u017eivanja<\/em>\u00a0nije za\u017eivjela u potpunosti. Za postojanje elektronskog potpisa i elektronskog dokumenta postoje zakoni, postoje tijela za akreditaciju ovla\u0161tenih izdavatelja elektronskog potpisa, ovla\u0161teni izdavatelji elektronskog potpisa, ali \u010dija je primjena u praksi jo\u0161 uvijek na\u017ealost slabo ili nikako za\u017eivjela. Ovdje je potrebno naglasiti i \u010dinjenicu da je u cilju interoperabilnosti odnosno kori\u0161tenja elektronskog potpisa izvan granica BiH, zakonski okvir potrebno usaglasiti sa\u00a0Uredbom 910\/2014 EP i Vije\u0107a Evrope<\/em>\u201c, poja\u0161njavaju iz\u00a0UDT BiH<\/em>.<\/p>\n

Sve ovo otvara i pitanje dokle se do\u0161lo sa digitalizacijom javne uprave.\u00a0Ured koordinatora za reformu javne uprave u BiH\u00a0<\/em>osnovan je 2004. godine, s ciljem uspostavljanja efikasnije i odgovornije javne uprave na svim nivoima, a jedan o segmenata jeste i uspostavljanje\u00a0eUprave.<\/em>\u00a0Kako je za\u00a0Business Magazine\u00a0<\/em>rekao Dragan \u0106uzulan, koordinator za reformu javne uprave, evidentni su odre\u0111eni pomaci i napredak, ali jo\u0161 uvijek u nedovoljnoj mjeri.<\/p>\n

Elektronski potpis\u00a0<\/strong>\u010deka primjenu<\/strong><\/p>\n

\u201ePrema posljednjim izvje\u0161\u0107ima koji su ra\u0111eni za Revidirani akcioni plan u oblasti eUprava<\/em>\u00a0realizirano je bilo oko 60 posto aktivnosti. Uglavnom se to odnosi na uvo\u0111enje IT-a u interne procese u javnoj upravi (kori\u0161tenje mail komunikacije, ograni\u010deno uvo\u0111enje DMS sistema, sistemi kao \u0161to su eSjednice i sl). Odre\u0111eni klju\u010dni registri su digitalizirani \u010dime je omogu\u0107eno bolje upravljanje podatkovnom imovinom koju koristi javna uprava. Me\u0111utim, indikativno je da je realizacija odre\u0111enih ciljeva u prethodnom\u00a0Revidiranom AP<\/em>-u\u00a0 tek po\u010dela 2018. godine kada je taj plan\u00a0 i istekao. Radi se o klju\u010dnim projektima i aktivnostima koje se odnose na\u00a0eUsluge<\/em> te tako nisu implementirani projekti koji bi omogu\u0107ili u potpunosti transakcione usluge, \u0161to zna\u010di da se gra\u0111ani ili kompanije ne mogu elektronski predstaviti javnoj upravi, zatra\u017eiti uslugu, platiti elektronski taksu i dobiti uslugu odnosno dokument, potvrdu ili rje\u0161enje potpisano kvalificiranim elektronskim potpisom i dostavljeno elektronskim putem. Takav dokument bi pravno bio jednake snage kao i onaj izdan fizi\u010dkim putem\u201c, poja\u0161njava \u0106uzulan.<\/p>\n

Na pitanje za\u0161to BiH kasni za svijetom, \u0106uzulan isti\u010de da je rije\u010d o utjecaju vi\u0161e faktora, a prije svega je to nedostatak podr\u0161ke klju\u010dnih donositelja odluka, ne u smislu da su oni direktna prepreka ve\u0107 zbog toga \u0161to nisu strate\u0161ki usmjereni na segment digitalizacije javne uprave i tome se daje samo na\u010delna saglasnost i potpora.<\/p>\n

\u201ePored toga financiranje reformskih aktivnosti se uglavnom bazira na donatorskim sredstvima, a \u010dak i kada budu osigurana ta sredstva za implementaciju iz bud\u017eeta se ne alociraju za odr\u017eavanje tih sistema. Pravi pokazatelj spremnosti ovog dru\u0161tva da prihvati digitalizaciju javne uprave kao procesa \u0107e biti bud\u017eetska sredstva posebne namjene koja moraju biti znatnijeg obima kako bi se stiglo u korak sa onim \u0161to je EU standard. Pored ovih faktora tu je i zakonska regulativa koja nema dovoljno dobru dinamiku da prati EU direktive i regulative, te nekoordinacija aktivnosti i projekata koji se realiziraju parcijalno i bez upori\u0161ta u strate\u0161kim dokumentima koji su usvojeni\u201c, isti\u010de \u0106uzulan.<\/p>\n

Poseban problem predstavlja \u0161to regulativa zahtjeva da se u odre\u0111enim slu\u010dajevima razmjena podataka umjesto u eletkronskom mora vr\u0161iti u papirnom obliku, uklju\u010duju\u0107i regulatorna izvje\u0161tavanja, dobijanja raznih potvrda od strane dr\u017eavnih institucija, poslovna korespodencija izme\u0111u kompanija itd, te zahtijevanje fizi\u010dke nazo\u010dnosti osobe u nekim fazama pojedinih procesa.<\/p>\n

Kada je rije\u010d o\u00a0Zakonu o elektronskom potpisu BiH i Zakonu o elektronskom dokumentu BiH,\u00a0<\/em>\u0106uzulan dodaje da su napravljeni odre\u0111eni pomaci u smislu postojanja kvalificiranih tijela koja izdaju kvalificirani elektronski potpis, ali da je to jo\u0161 uvijek nedovoljno.<\/p>\n

\u201eNa osnovu\u00a0Zakona o elektronskom dokumentu<\/em> to zna\u010di da dokument potpisan kvalificiranim elektronskim potpisom je jednak vlastoru\u010dno potpisanom \u010dime se pravno ostvario preduvjet za elektronsku vladu. Na\u017ealost, nama jo\u0161 uvijek nije poznato da postoje i u praksi ovakvi primjeri, dijelom radi posebne regulative koja to spre\u010dava, a pretpostavljam i radi neupu\u0107enosti i straha institucija da zapo\u010dnu ovakav na\u010din rada\u201c, dodaje \u0106uzulan.<\/p>\n

Digitalizaciju kompanija treba posmatrati kroz tri prizme i to: digitalizacija vlastitog poslovanja, digitalizacija unutar poslovne saradnje unutar industrije ili vrijednosnog lanca unutar kojeg kompanija posluje i digitalizacija unutar dr\u017eave i svaka od njih donosi i odgovaraju\u0107e benefite. Svakako da bi digitalizacija javnih institucija sigurno olak\u0161ala poslovanje kompanija i dala im dodatnu motivaciju za digitalizacijom.<\/p>\n

\u0106uzulan isti\u010de da su kompanije\u00a0 u svom djelovanju uslovljene okru\u017eenjem koje \u010dini i javna uprava.<\/p>\n

\u201ePrivatni subjekti su jedna od klju\u010dnih grupa korisnika koje\u00a0Akcioni plan za implementaciju Strategije razvoja javne uprave<\/em>\u00a0uzima u obzir sa mnogim svojim aktivnostima kao npr. uspostava One-stop-shop za poslovne subjekte. Na osnovu toga je jasno da spori, komplikovani i skupi procesi javne uprave posebno u segmentu pru\u017eanja usluga uti\u010du i na konkurentnost na\u0161ih kompanija u odnosu na kompanije iz regiona ili EU. Tako\u0111er, privla\u010denje stranih investicija, lahko\u0107a poslovanja su u velikoj mjeri faktor koji ograni\u010dava ekonomski potencijal na\u0161e zemlje sa kojim raspola\u017eemo. Pored toga skromna ulaganja u digitalizaciju javne uprave ne doprinose i ne poti\u010du razvoj IT industrije kao \u0161to je to slu\u010daj u drugim zemljama gdje je javna uprava veliki investitor i katalizator razvoja IT industrije. Posljedi\u010dno, to uti\u010de na slabiji razvoj i edukaciju IT kadrova i ljudskih resursa, \u0161to je veliki problem i u javnoj upravi ali i u IT industriji\u201c, dodaje \u0106uzulan.<\/p>\n

Ali, kompanije u svakom slu\u010daju ne trebaju \u010dekati na digitalizaciju javne uprave, jer postoji mnogo razloga za\u0161to bi same trebale krenuti u ovaj proces.<\/p>\n

\u201eDa su ti razlozi realni i opipljivi smo najbolje mogli vidjeti tokom pandemije koronavirusa. Svi smo bili svjedoci da je u jednom momentu do\u0161lo do potpunog zatvaranja tr\u017ei\u0161ta pa posljedi\u010dno i rada kompanija, do\u0161lo je do ote\u017eanog funkcioniranja lanaca opskrbe, te je kompanijama bilo skoro nemogu\u0107e funkcionirati na tradicionalan na\u010din. Digitalne tehnologije evidentno pove\u0107avaju u\u010dinkovistost, analiti\u010dki i tzv. biznis inteligence alati omogu\u0107avaju\u00a0 bolji uvid u sve spore poslovanja, omogu\u0107avaju dono\u0161enje kvalitetnijih odluka i implementaciju kvalitetnijih marketing strategija. U kona\u010dnici sa dolaskom e-commerca tr\u017ei\u0161te je u pravom smislu rije\u010di postalo globalno. Konkurencija nam vi\u0161e nije lokalna trgovina, ve\u0107 globalna ili regionalna e-commerce kompanija. S druge strane, i na\u0161e kompanije sada imaju jedinstvenu priliku pristupa \u0161irem tr\u017ei\u0161tu, pa samim tim da se fokusiraju na ono zbog \u010dega i postoje, a to je da rade ono u \u010demu su najbolji\u201c, dodaju iz UDT BiH.<\/em><\/p>\n

\u00a0Uspje\u0161an projekat PKRS<\/strong><\/p>\n

Kada je rije\u010d o projektima usmjerenim na pru\u017eanje pomo\u0107i kompanijama u procesu digitalizacije, jedan od uspje\u0161nih projekata je i onaj koji realizira\u00a0Privredna komora RS.<\/em>\u00a0Naime,\u00a0PKRS<\/em>\u00a0je u maju 2020.godine osnovala\u00a0Centar za digitalnu transformaciju PKRS<\/em> s ciljem potpore gospodarstvu u primjeni digitalnih rje\u0161enja u poslovnim procesima, pove\u0107anje konkurentnosti ekonomije i primjene inovacija. U zadnje dvije godine, uz podr\u0161ku me\u0111unarodnih donatora podr\u017eano je 20 poduze\u0107a iz drvoprera\u0111iva\u010dkog i metaloprera\u0111iva\u010dkog sektora za izradu digitalnih strategija i implementaciju konkretnih digitalnih rje\u0161enja u vrijednosti od 300.000 KM.<\/p>\n

Govore\u0107i o stanju me\u0111u kompanijama kada je rije\u010d o stepemu digitalizacije, Nikolina Doronti\u0107 Alibabi\u0107 iz\u00a0Centra za upravljanje projektima PKRS<\/em>, isti\u010de da postoji jaz izme\u0111u velikih privrednih dru\u0161tava i malih i srednjih poduze\u0107a kod primjene digitalnih rje\u0161enja u poslovanju.<\/p>\n

\u201eVe\u0107ina srednjih i malih poduze\u0107a u Republici Srpskoj jo\u0161 uvijek nisu zapo\u010dela digitalnu transformaciju i nisu upoznata sa prednostima primjene digitalnih tehnologija. S tim u vezi, potrebno je usmjeriti dodatne napore na podizanje svijesti o zna\u010daju digitalizacije kod malih i srednjih preduze\u0107a\u201c, dodaje Doronti\u0107 Alibabi\u0107<\/p>\n

Uz podr\u0161ku me\u0111unarodnih donatora,\u00a0Privredna komora Republike Srpske<\/em> je realizirala niz aktivnosti na unapre\u0111enju uslova poslovanja i pru\u017eila potoporu digitalnoj transformaciji privrede RS kroz implementaciju aktivnosti GIZ \u2013 Projekta Inovacije i digitalizacija u malim i srednjim preduze\u0107ima u BiH<\/em>\u00a0i\u00a0EU4Business Projekta Centar za digitalizaciju, podizanje konkurentnosti i inovacije u MSP \u2013 DigIT SME.<\/em><\/p>\n

\u201ePoduze\u0107a su dobila konsultantsku podr\u0161ku za analizu i kreiranje digitalnih strategija i podr\u0161ku u implementaciji digitalnih rje\u0161enja kao \u0161to su izrada AR aplikacije integrisane na web stranici poduze\u0107a, izrada web stranice sa online prodavnicom, 3D modeliranje i povezani digitalni marketing, digitalna transformacija u oblasti unapre\u0111enja i automatizacije procesa upravljanja strojevima, nabava i implementacija ERP softvera, izrada softverskog rje\u0161enja za razvoj novog proizvoda, te izrada softverskog rje\u0161enja za upravljanje poslovnim procesima, zadacima, dokumentima, ciljevima i projektima\u201c, isti\u010de Doronti\u0107 Alibabi\u0107.<\/p>\n

Gospodarska dru\u0161tva su implementirala razli\u010dita digitalna rje\u0161enja u zavisnosti od stepena digitalnog razvoja i potrebe poduze\u0107a, ali svima je zajedni\u010dko da primjenom digitalnih tehnologija otvaraju se mogu\u0107nosti za razvoj novih proizvode i usluga, u\u010dinkovitije upravljanje proizvodnim procesima primjenom inovativnih tehnolo\u0161kih rje\u0161enja<\/p>\n

\u201eDigitalizacijom poslovnih procesa omogu\u0107en je ve\u0107i stepen automatizacije u poslovanju, unapre\u0111eni su poslovni procesi, smanjeni su tro\u0161kovi poslovanja, pobolj\u0161ana je veza i komunikacija izme\u0111u radnika, dobavlja\u010da i kupaca, skra\u0107eno je vrijeme obrade podataka i unapre\u0111eni su unutra\u0161nji kapaciteti preduze\u0107a u pravcu digitalnog poslovanja, \u0161to \u0107e u kona\u010dnici uticati na pove\u0107anje konkurentnosti preduze\u0107a\u201c, nagla\u0161ava Doronoti\u0107 Alibabi\u0107.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pandemija koronavirusa ubrzala je proces digitalizaciju u cijelom svijetu gdje su se za samo nekoliko tjedana milijuni ljudi digitalno razvili. Mnogim kompanijama je upravo digitalizacija omogu\u0107ila odr\u017eavanje biznisa, a dobar dio njih je zahvaljuju\u0107i ovom procesu i unaprijedilo poslovanje. I kompanije u Bosni i Hercegovini su u odre\u0111enoj mjeri pratile ove trendove, te one koje […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":20330,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[6],"tags":[73,23,22],"meta_box":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/parco.gov.ba\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/20329"}],"collection":[{"href":"https:\/\/parco.gov.ba\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/parco.gov.ba\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/parco.gov.ba\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/parco.gov.ba\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=20329"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/parco.gov.ba\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/20329\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20331,"href":"https:\/\/parco.gov.ba\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/20329\/revisions\/20331"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/parco.gov.ba\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/20330"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/parco.gov.ba\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=20329"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/parco.gov.ba\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=20329"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/parco.gov.ba\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=20329"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}