Reforma upravnog odlučivanja predstavlja centralni osnov za osiguranje efikasnosti, učinkovitosti i predvidljivosti javne uprave u pružanju javnih usluga društvu. Reformom će se ojačati upravno odlučivanje kao ključna komponenta interakcije između uprave i građana, te će ga se načiniti funkcionalnim, pouzdanim, efikasnim, transparentnim i odgovornim sredstvom moderne javne uprave usmjerene ka građanima koje opslužuje, bolje osposobljene za pridruživanje Europskom upravnom prostoru.
Pitanje upravnog odlučivanja je centralno u reformi uprave. Zemlje članice EU koriste veliki broj pravnih principa uprave (poput vladavine prava, otvorenosti, transparentnosti, nepristrasnosti i jednakosti pred zakonom). Ovi principi su ugrađeni u institucije i upravne postupke na svim nivoima vlasti i odražavaju koncept «jedinstvenog europskog upravnog prostora”. Uredno funkcioniranje sistema upravnog odlučivanja doprinosi smanjenju samovolje birokracije u obavljanju javnih poslova, te obezbjeđuje učinkovitost, efikasnost i predvidivost javne uprave u pružanju usluga društvu.
Fokus reforme identifikovan Strategijom reforme javne uprave usmjeren je ka tri međusobno povezane oblasti:unaprijeđenje procesa upravnog odlučivanja; unaprijeđenje organizacije i osposobljavanje osoblja; jačanje upravnog nadzora.
Akcioni plan 1 strategije reforme javne uprave identifikuje sljedeće primarne aspekte u oblasti upravnog postupka, u okviru kojih će se provoditi reformske mjere i aktivnosti:
- strategija pojednostavljenja upravnog postupka
- strategija pojednostavljenja upravnog postupka (procesno pravo)
- pojednostavljenje upravnog postupka (materijalno pravo)
- pojednostavljenje upravnog postupka (proces re-dizajniranja)
- organizacija i izvori
- interna kontrola
- upravna inspekcija.
Ova oblast, kao i konkretne mjere, rokovi i nadležne institucije detaljno su opisani u Strategiji reforme javne uprave i Akcionom planu 1.