Rezultati WeBER istraživanja o stanju u oblastima reforme javne u šest zemalja regiona: BiH, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Kosovu, Albaniji i Crnoj Gori, koji su prezentirani na trećoj Regionalnoj WeBER konferenciji “Građani na prvom mjestu” održanoj 8. i 9. studenog u Beogradu, ukazali su da uprave nisu dovoljno transparantne te da ih je potrebno depolitizirati i učiniti transparentnijom u cilju boljeg pružanja usluga građanima.
Konferencija, koju je organizovao Centar za europsku politiku (CEP) iz Beograda, imala za cilj unaprijeđenje i proširenje dijaloga o kreiranju i implementaciji inkluzivnih i transparentnih politika reforme javne uprave koje zadovoljavaju potrebe građana.
Koordinator za reformu javne uprave BiH Dragan Ćuzulan bio je panelista o temi “Poređenje napretka/rezultati monitoringa reforme javne uprave Zapadnog Balkana 2021/2022” te je govorio o stanju reforme javne uprave u BiH, razlozima stagnacije i rezultatima koji su ostvareni.
“Pozitivna okolnost je da je Strategija za reformu javne uprave 2018-2022, sa pratećim Akcijskim planom, produljena do 2027., jer je samo njeno usvajanje trajalo 2 godine”, naglasio je Ćuzulan i dodao da se trenutno nalazimo u fazi implementacijskih koraka, a ključno je usvajanje dokumenta Zajedničke platforme i Koordinacionog odbora kao političkog tijela koji treba da vodi i usmjerava proces reforme javne uprave.
“Platforma o zajedničkom djelovanju je na usaglašavanju različitih razina vlasti, a Koordinacioni odbor je političko tijelo koje treba da iskaže jasno opredjeljenje za vođenje procesa reformi”, rekao je Ćuzulan.
On je kao primjer neracionalnosti naveo i blokadu Fonda za reformu javne uprave koja traje od 2017. g. i u kojem se nalazi oko 10 milijuna KM raspoloživih sredstava.
“U situaciji kada domaće vlasti nemaju neophodna sredstva za reforme, potpuno je neracionalno da se još uvijek drži pod blokadom 10 milijuna KM u Fondu za reformu javne uprave, iako postoji jasno opredjeljenje donatora za nastavak financiranja refomi, sukladno Strateškim okvirom i mjerama definiranim Akcijskim planom”, smatra Ćuzulan i dodaje: “Istina, postoji opredjeljenje na svim razinama vlasti da se Fond odblokira, ali izostaje dogovor vezano za strukturu Koordinacionog odbora. Razlozi zastoja nisu nepremostivi i ja se nadam da će se ubrzo riješiti i to pitanje”.
WeBER monitoring izvješće po pojedinim oblastima za sve zemlje Zapadnog Balkana ukazao je na ograničen napredak, ali i nedostatke u procesu reforme javne uprave. Tako je konstatovano da konsultacije za ključne PAR dokumente još uvijek nisu u dovoljnoj mjeri otvorene za širu javnost, kao i da se konsultacije sa OCD ne odvijaju u ranoj fazi donošenja dokumenta. Kao dobar primjer te prakse navedeni su Srbija i Crna Gora.
Odgovarajuči na ovo pitanje Ćuzulan je istakao da “svojevremeno nije postojala suglasnost svih predstavnika zajedničke radne grupe za istradu strateškog dokumenta da se civilno društvo uključi u rad ovog tijela, ali da je PARCO (Ured za reformu javne uprave) proveo naknadne konzultacije sa civilnim društvom od kojeg smo tražili konkretne komentare i prijedloge šta treba unaprijediti u dokumnetu. Često smo u ovom mehanizmu koordinacije ostajali usamljeni da podržimo ideje civilnog društva.”
Kao dobar primjer suradnje naveo je Politiku i Standarde proaktivne transparentnosti koje su definirani u suradnji sa OCD i koje je Vijeće ministara BiH usvojilo, kao i obvezujuću proaktivnu objavu seta od 38 informacija od javnog interesa na svojim web-stranicama institucija.
“Naše zadnje istraživanje o proaktivnoj transparentnosti institucija je pokazalo da svega 54% institucija objavljuje na svojim web-stranicama podatke o dokumentima koji su u fazi konzultacija”, istakao je Ćuzulan.
“Generalno govoreći, BiH mora mijenjati Zakon o slobodi pristupa informacijama o čemu je SIGMA dala svoje preporuke, ali on je još uvijek na čekanju. Ključna je odredba o obveznoj zakonskoj objavi informacija od javnog interesa, dakle proračunskih dokumenata, planova i procedura zapošljavanja, javnim nabavkama itd.
Kada je u pitanju depolitizacija javnog sektora, Ćuzulan je istakao određena poboljšanja u ovoj oblasti, iako su još uvijek snažni prisutni mehanizmi političke opstrukcije profesionalne državne službe.
“I prema SIGMA izvješću iz 2022. godine u ovoj oblasti je došlo do određenog napretka. Sam novi Strateški okvir pruža dobru osnovu za reformu državne službe. Na razini institucija BiH zakonom je već zagarantirano zaposšljavanje državnih službenika na osnovu zasluga, kako je i predviđeno principom meritornosti. Također, povjerenstva za izbor državne službe su oslobođene političkog utjecaja i imenuje ih Agencija za državnu službu. Međutim, na ostalim razinama ovo još nije slučaj, tako da se u suradnji sa SIGMA intenzivno radi na pripremi novih zakona kojim bi se ispoštovalo meritorno zapošljavanje državnih službenika i onemogućio politički utjecaj na povjerenstva za izbor. Planirano je i uvođenje IT alata u procesu zapošljavanja kao online testiranje, onemogućavanje manipulacija sa ispitnim pitanjima, ocjenjivanje na osnovu anonimnih i šifriranih poruka i sl. Dodatno očekujemo da će uvođenje ocjene kompetencije u proces zapošljavanja u cijeloj BiH i profesionalizacija i obuka članova povjerenstva doprinijeti izboru najboljih kandidata i podići ukupan kvalitet rada javnog sektora”, rekao je Ćuzulan u panel diskusiji.
Vedrana Faladžić, viša stručna suradnica za odnose s javnošću u Uredu koordinatora za reformu javne uprave sudjelovala je na panelu “Odgovornost/ nova normala slobodnog pristupa informacijama” na kojem je govorila o reaktivnoj/proaktivnoj komunikaciji javne uprave u BiH te potrebi izmjena Zakona o slobodi pristupa informacijama BiH.