“Utjecaj COVID-19 na civilno društvo u BiH tokom 2020. godine” naziv je istraživanja kojeg je Centar za promociju civilnog društva proveo u okviru istoimenog jednogodišnjeg projekta uz financijsku potporu The Balkan Trust for Democracy i USAID.
Osnovni cilj istraživanja je prikazati posljedice koje su organizacije civilnog društva (OCD) u BiH imale zbog smanjenja javnog financiranja od strane svih razina vlasti, te na osnovu zaključaka, informisati javnost i definirati preporuke u slučaju sličnih okolnosti u budućnosti, poput pandemije COVID-19.
Sama svrha istraživanja adekvatno je mapiranje stanja i odnosa vladinog sektora prema organizacijama civilnog društva, posebno u financijskom smislu tokom 2020. godine, kako bi se utvrdili razlozi smanjenja iznosa namijenjenih OCD ili preusmjeravanje sredstava na druge oblasti i/ili sektore.
U poređenju sa zemljama okruženja, Bosna i Hercegovina, pa tako i Federacija BiH, Republika Srpska, Brčko distrikt, kantoni i jedinice lokalne samouprave su rijetki organi vlasti koji nemaju usvojeni regulatorni i strateški okvir koji reguliše pitanja javnog finansiranja organizacija civilnog društva.
Kada govorimo o javnom financiranju, mislimo na sve faze javnog finansiranja koje podrazumijevaju planiranje, participaciju, procese implementacije (planiranje, dodjela sredstava, realizacija), izvještavanja, monitoringa i evaluacije korištenja javnih sredstava.
U tom smislu, javno financiranje u BiH ne podržava posebnu strategiju za razvoj civilnog društva i/ili Zakon o financiranju organizacija civilnog društva. Drugim riječima, u BiH nisu razvijeni jasni i efikasni modeli javnog financiranja, koji unaprijed utvrde i pažljivo definiraju ciljeve i politike o tome što se financiranjem želi postići.
Sa druge strane, bh. organi vlasti nemaju u potpunosti jasno definiran proces raspodjele, praćenja, izvještavanja i procjene sredstava koji bi bio prilagođen ciljevima financiranja.
Prema definiranim kriterijima i načelima dobrih praksi u Europskoj uniji sa aspekta javnog financiranja, možemo uočiti da sustav financiranja u Bosni i Hercegovini nije neovisan, djelomično je transparentan uz često nejednako postupanje prema OCD, ne postoji slobodna i fer konkurencija među OCD, nije osigurano načelo nepristrasnosti i proporcionalnosti, niti je osigurano izuzimanje preklapanja dodjele sredstava istoj organizaciji.
U tom smislu, vrlo je važno usvojiti regulatorni okvir koji je razvijen u skladu sa strateškim pristupom i postojećim strategijama nekih specifičnih područja poput zdravstva, socijalne zaštite, kulture ili okoliša, koje javna tijela nastoje podržati i dati im prioritet, kako u redovnim, tako i vanrednim okolnostima, kao što je pandemija COVID-19. Finalni izvještaj istraživanja možete preuzeti ovdje.