Uvažene dame i gospodo,

Velika mi je čast i zadovoljstvo biti danas ovdje kako bismo, nakon dvije godine, ozvaničili završetak projekta „Modernizacija sistema za upravljanje ljudskim potencijalima u strukturama državne službe u BiH“ .  

Kvalitetna, stručna i brza javna uprava pretpostavka je ubrzanja privrednog razvoja i garant  očuvanja javnog interesa. Da bi javna uprava radila na osnovu transparentnih i otvorenih procedura i pružala bolje usluge građanima, ona mora da ima profesionalne i odgovorne državne službenike, odabrane na osnovu transparentnih i nepristrasnih procedura, službenike koji se stalno usavršavaju kroz različite obuke i rade u skladu s etičkim principima. Ovo nije floskula već vizija Strategije reforme javne uprave u BiH, zahtjev iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa EU, te drugih evropskih dokumenta.  

 U skladu sa ovim zahtjevima,  impementiran je projekat čija je svrha bila poboljšanje sistema upravljanja ljudskim potencijalima u javnoj upravi BiH kroz izgradnju kapaciteta, poboljšanje zakonodavnog okvira i harmonizaciju procedura i praksi u strukturama državne službe na svim upravnim nivoima BiH. Ciljevi i aktivnosti projekta bili su usklađeni sa Strategijom reforme javne uprave i Revidiranim akcionim planom 1.

Kako će o projektu danas  više govoriti eksperti projektnog tima, želim samo u nekoliko riječi da se osvrnem na neke njegove rezultate koji su postignuti kroz četiri komponente, a odnose se na: (1) stvaranje osnove za efikasnije zapošljavanje i selekciju kadrova, (2) poboljšanje postojećih politika za zapošljavanje i selekciju kadrova, (3) izgradnju kapaciteta centralnih ULJP institucija i ULJP jedinica u pojedinačnim institucijama i (4) razvoj sistema kadrovskog planiranja.

Kroz projekat održane su obuke za oko 700 državnih službenika sa sva četiri upravna nivoa u BiH koji se bave upravljanjem ljudskim potencijalima, a 25 predavača obučeno je za prenos znanja u državnoj službi.  Uvedene su osnove za novi sistem gradacije radnih mjesta koji će se koristiti u državnoj službi i biti povezan sa sistemom plata na nivou FBiH, RS i Brčko distrikta.  U tom smislu razvijene su metodologije za analizu i procjenu radnih mjesta, koje će biti vrlo korisne u procesu implementacije novog sistema gradacije.  Na nivou BiH, metodologija analitičke procjene radnih mjesta bila je uvedena i prije početka projekta, ali bez metodologije analize radnih mjesta.  Projektni tim je  identifikovao i razvio okvir kompetencija  i za rukovodeće i za nerukovodeće državne službenike, kao bitnu novinu u BiH sistemu državne uprave, sa posebnom pažnjom na njegovu upotrebu u procesu odabira kandidata za državnu službu  Okvir kompetencija testiran je kroz intervjue o analizi radnih mjesta i pokazao se kao vrijedno oruđe za identifikaciju vještina ponašanja, koje su neophodne za efektivno obavljanje poslova u državnoj službi.   Nivo Brčko distrikta BiH jedini je uveo da na usmenom intervjuu komisija za zapošljavanje ima  mogućnost ocjenjivanja kompetencija prilikom razgovora za posao i to: sposobnost iznalaženja rješenja, vještinu komunikacije i samopouzdanje, analitičke sposobnosti kandidata, fleksibilnost, motivisanost za rad u upravi. Okvir kompetencija još uvijek nije formalno uveden u zakonodavstvo državne službe, što dovodi u pitanje održivost ovog projektnog rezultata.  Kada se okvir kompetencija uvede u sistem, trebao bi biti povezan za sistemom ocjene rada, razvoja karijere i sistemom obuke.  

Iako je dosta aktivnosti završeno na nivou projekta ,  preostaje značajan  dio posla da  institucije, odnosno  SMBiH /vlade u BiH preuzmu izlazne rezultate  projekta, odnosno usvoje projketne proizvode i rješenja u  odgovarajućoj formi, kako bi oni i zaživjeli u praksi. Iako je razvijena usklađena metodologija za analizu radnih mjesta i ista ugrađena u relevantne nacrte propisa o državnoj službi na nivou institucija BiH, FBiH, RS i Brčko Distrikta – ti propisi  nisu usvojeni. Većina institucija korisnica ovog projekta, iako je to bilo predviđeno, do danas nisu izmijenile sistematizacije radnih mjesta  u skladu sa novom metodologijom.  Također, nisu uspostavljeni odjeli, a za manje institucije posebna radna mjesta, za upravljanje ljudskim potencijalima.  Iako je razvijena metodologija planiranja ljudskih potencijala za institucije i vlade, te pripremljeni nacrti potrebnih propisa na svim nivoima, do danas ni jedan propis nije usvojen.

Na usvajanju propisa koji su rezultat projekta ćemo i dalje insistirati. Jer, sistem razvoja ljudskih potencijala u državnoj službi moramo  dodatno  unaprijediti i nadograđivati.  To nam je i obaveza koju smo preuzeli iz Reformske agende, ali i obaveza kroz druge evropske dokumente, poput SIGMA principa. Uostalom, posljednjih godina i Evropska komisija upozorava BiH da mora napraviti veće reformske iskorake u oblasti sistema upravljanja ljudskim potencijalima.  

I na kraju, koristim ovu priliku da se zahvalim Delegaciji EU koja je prepoznala značaj ovog projekta, korisnicima projekta – državnim službenicima koji su aktivno učestvovali u njegovoj implementaciji, kao i članovima projektnog tima.

Hvala.

(Sarajevo,22.01.2016)