Među najvažinijim ciljevima sektorskog pristupa integraciji u EU je usklađivanje strategija i potrošnje donatorskih sredstava sa rezultatima, jedan je od glavnih zaključaka trodnevne radionice o sektorskom pristupu integraciji u EU, koja je od 22. do 24. marta održana u Sarajevu.
Prateći ciljevi su povećanje osjećaja vlasništva nad tranzicijom u svakoj od zemalja potencijalnih kandidatkinja ili onih koji taj status već imaju, kao i harmonizacija sistema međunarodne pomoći i nacionalnih javnih uprava, koji bi trebali rezultirati smanjenjem ukupnih troškova eurointegracijskog procesa.
Sektorski pristup novina je u programiranju predpristupne pomoći u okviru IPA programa, za koji donatori i predstavnici Generalne direkcije za proširenje u Evropskoj komisiji smatraju da značajno mogu podići efikasnost međunarodne pomoći u odnosu na projektno orjentisan pristup, tako što će primarno uzeti u obzir potrebe određene države i jačinu njenih administrativnih struktura. U slučajevima kada nisu uzete u obzir stvarne potrebe države, donatori su do sada zapravo finansirali status quo, a korisnice nemajući sektorsku viziju razvoja nisu bile u mogućnosti prepoznati oblasti za primarnu intevenciju predpristupne pomoći.
U razvoju sektorskog pristupa nužno je srednjoročne prioritete pretvoriti u dugoročne, uzimajući u obzir socio-ekonomske razvojne potrebe, alocirati novac iz budžeta za implementaciju sektorskih strategija, osigurati da vodeće institucije u državi imaju dovoljno kapaciteta za njihovo provođenje, te utvrditi precizne pokazatelje progresa. Na radionici je, između ostalog diskutovano koje su prednosti i nedostaci četriri glavna metoda prijema donatorske pomoći – projektnog, grupnog, programskog i budžetskog, te u kakvoj korelaciji sektroske strategije nužno moraju biti u odnosu na nacionalnu razvojnu strategiju. Iskustva zemalja zapadnog Balkana su u pogledu sektroskog pristupa vrlo slična. Sve se suočavaju sa nedovoljnim poznavanjem samog pristupa, nepostojanjem ili manjkavostima veze između sektorskih strategija i budžetskog planiranja, te nedovoljnim kapacitetima za njihovo provođenje.
Među donatorima, radionoci su prisustvovali SIDA, UNDP, DFID, Svjetska banka, vlade zemalja EU, dok su među korisnicima predpristupne pomoći, osim zemalja zapadnog Balkana bili i predstavnici Turske. Organizatori radionice su bili Ministarstvo finansija i trezora BiH i Generalna direkcija za proširenje (DG Enlargement).