Inovacije u zdravstvu , kao što su eHealth i telemedicina, nude nove perspektive za smanjenje troškova i poboljšanje kvalitete zdravstvene zaštite, ali skupe nove tehnologije, također, pokreću medicinske inflacije te koristi ne mogu uvijek biti distribuirane jednako.
Inovacije su trenutno u srcu kreiranja politika Unije i zdravstveni sektor tu nije iznimka. U sklopu pogona za rast i stvaranje radnih mjesta,ovo je jedna od industrija, identificirana kao sposobna za isporuku ekonomije temeljene na znanju, opisana u strategiji EU 2020.
To uključuje eHealth, za koji se smatra da ima "veliki potencijal", a prema izvršnom planu EU za ekonomski oporavak.
eHealth je, također, jedna od šest vodećih europskih tržišnih inicijativa. eHealth i telemedicina nude inovativne proizvode i nove načine za organizaciju zdravstvenog sistema, iako je tržište za ovaj sektor primarno u zemljama s razvijenim zdravstvenim uslugama.
Jedna velika industrija, koja se pokazala relativno otpornom pri suočavanju sa ekonomskom krizom, je farmaceutski sektor. Novi lijekovi su pomogli stvoriti znatno bogatstvo u Europi u posljednjih nekoliko desetljeća i EU snažno ulaže u inicijativu inovativne medicine, kako bi se osiguralo da se taj trend nastavi.
Izrada lijekova i klinička ispitivanja okupljaju visoko kvalificirane radnike iz javnog i privatnog sektora, nešto što kreatori politike žele zaštititi u sve konkurentnijem globalnom okruženju.
Slično tome, sektor medicinskih uređaja je značajan izvor novih vrhunskih proizvoda, koji mogu poboljšati sigurnost i učinkovitost zdravstvene zaštite. Dijagnostika i tehnologije obrade slike, kao i hirurške naprave, osiguravaju oko 435.000 radnih mjesta u Europi.
Za razliku od sektora inovativnih lijekova, medicinski uređaji obično su razvijeni od malih i srednjih preduzeća, a ne od velikih multinacionalnih kompanija. Inovacije u pogledu toga kako se isporučuju zdravstvene i socijalne usluge su također istaknute, ne samo zbog toga što preispitivanje tradicionalnih poslovnih modela ima potencijal da napravi uštede javnim tijelima.
Liječenje više ljudi u njihovim domovima- a ne u bolnicama- će biti jedna od glavnih osobina budućih zdravstvenih usluga, omogućeno telemedicinom, uređajima za daljinski nadzor i tehnologijama koje poboljšavaju usklađenost pacijenta s lijekovima.
Glavni nedostatak za poticanje inovacija je da se dižu cijene pružanja zdravstvene zaštite. Medicinska inflacija išla je ispred svih drugih sektora, čak i u vrijeme ekonomskih teškoća. Pomiriti potrebu za inovativnim zdravstvenim sektorm, dok se ministri zdravsta bore za kontrolu potrošnje, bit će veliki izazov.
Javne vlasti su zabrinute da će javni zahtjev za najnovijim lijekovima i najnovijim high-tech uređajima dignuti troškove, a industrija se žali da je ulaganje u istraživanje i razvoj uzaludno ako ne postoji tržište za inovativne proizvode.
Ovo ulazi u šire pitanje jednakosti i pristupa inovativnoj zdravstvenoj zaštiti. Globalno, jaz između onih koji se bore da se ispune njihove osnovne zdravstvene potrebe i razvijenog svijeta, gdje neki pacijenti imaju spreman pristup lijekovima za spašavanje života i vrhunskoj preventivnoj tehnologiji , raste sve više.
Unutar zemalja članica EU, razlike su također između onih bogatih i siromašnih. U nekim zemljama, oni koje mogu platiti najbolju dostupnu njegu – bilo iz vlastitog džepa ili preko skupih privatnih zdravstvenih osiguranja – imaju velike prednosti nad onima koji ne mogu.
Za javno finansirane zdravstvene sisteme, izazov je kako uravnotežiti rastuće potražnje za skupim novim procedurama za nekolicinu, s temeljnom obvezom pružanja njege za mnoge.