Nezavisne novine: Evropska unija je kroz Direktivu o uslugama definisala 20 usluga građanima u zemljama članicama EU koje bi trebalo da budu dostupne elektronskim putem.
BiH je krenula putem digitalizacije i stvaranja pretpostavki za elektronski pristup informacijama. Nekoliko zakona neophodnih za sprovođenje tih projekata već je usvojeno, ali implementacija kasni. Dodatni problem predstavlja i činjenica da u BiH još nije definisana strategija koji nivo onlajn usluga se želi obezbijediti građanima.
Neformalne procjene govore da je u zemlji veličine BiH potrebno izdvojiti nekoliko milijardi evra kako bi bio dosegnut nivo onlajn usluga koje imaju građani najrazvijenijih zemalja EU.
Dvadeset usluga koje navodi EU u svojoj direktivi da treba da u zemljama članicama budu dostupne onlajn, odnosno čije procesuiranje i obrada treba da idu elektronskim putem su lični dokumenti, poput pasoša, ličnih karata i vozačkih dozvola, registracija motornih vozila, uvjerenja o kretanju, poput promjena mjesta prebivališta ili adrese. Osim ovih, u tu kategoriju spadaju porezi građana, tržište rada, doprinosi za socijalne kategorije, izdavanje građevinskih dozvola, prijave incidenata policiji, izdavanje sertifikata, poput rodnih ili vjenčanih listova, visoko školstvo, dostupnost podataka iz javnih biblioteka i slično.
To praktično znači da građani za popunjavanje i predaju poreskih obrazaca, vršenje usluga plaćanja, vađenje uvjerenja ne moraju da idu na šaltere nadležnih ustanova, nego putem Interneta, iz svoje kuće, elektronskim potpisom uđu na zaštićeni portal nadležne institucije, elektronski se potpišu, kako bi bio utvrđen njihov identitet, i popune određeni obrazac, plate određene takse i dobiju željeni sertifikat ili obave željenu transakciju.
Siniša Macan, direktor Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA), kaže da čitav taj posao može biti urađen unutar jednog izbornog ciklusa od četiri godine. On takođe ističe da se veliki dio novca potrebnog za sprovođenje ovih reformi može dobiti iz evropskih fondova, a veliki dio sredstava neophodnih za razvoj onlajn usluga odnosi se na indirektne investicije, poput širenja informatičke pismenosti građana, izgradnju internet infrastrukture i slično.
IDDEEA je od navedenih 20 segmenata nadležna za podršku entitetskim i kantonalnim organima u tri servisa, odnosno za lična dokumenta, registraciju motornih vozila, te uvjerenja o kretanju.
Međutim, Macan ističe da će i ostale agencije i institucije koristiti infrastrukturu IDDEEA za obezbjeđenje ostalih usluga koje će pružati. On kao primjer navodi poresku prijavu građana i plaćanje poreza.
"Zašto bi građanin u Poresku upravu morao donositi uvjerenje o prebivalištu i slično, kada Poreska uprava može direktno kod IDDEEA doći do svih podataka kada im građanin pruži dokument kojim se utvrđuje njegov identitet", kaže on.
Po njegovim riječima, sadašnja zakonska podloga sprečava uvođenje informacionih tehnologija, jer, kako navodi, sadašnji zakoni zahtijevaju od građana da se lično pojave na šalteru određene institucije, dok je cilj Direktive EU o uslugama postići da građani ne moraju da dolaze na šalter, nego da obrazac pošalju i tražene podatke zatraže od kuće ili bilo kog drugog mjesta sa internet konekcijom.
Elektronska vlada
IDDEEA je nedavno javnosti predstavila dokument u kojem je definisala oblasti koje BiH treba da uradi da bi bio uspostavljen takozvani sistem elektronske vlade (E-Government), koji je osnova za stvaranje sistema obezbjeđivanja administrativnih usluga građanima elektronskim putem. Savjet ministara BiH je u program rada za ovu godinu već usvojio plan izmjene propisa o jedinstvenom matičnom broju, prebivalištu, boravištu i ličnoj karti, kako bi bilo omogućeno pružanje elektronskih usluga.
IDDEEA je koristila dokument EU, koja je kroz svoje direktive uspostavila 13 kriterija. Oni se odnose na to da sistem mora građanima biti dostupan putem Interneta 24 časa dnevno, da mora biti detaljan i sadržajan, te da mora građanima biti jednako dostupan na cijeloj teritoriji EU. Svi zahtjevi građana moraju biti primani putem jednostavnih elektronskih formulara, na njihovom jeziku, te da treba omogućiti da svaka prihvaćena informacija ima tačan zapis datuma i vremena zaprimanja.
Macan navodi da je ovaj dio posebno bitan.
"Ovim se obezbeđuje tačan zapis kada je neka usluga prihvaćena i time se može izmeriti da li je uprava efikasno odreagovala na njegov zahtev", rekao je Macan.
Osim ovih, evropska direktiva zahtijeva obezbjeđivanje funkcija razmjene i čuvanja informacija i, što je posebno važno, zaštitu informacija putem kriptovanja.
Srđan Rajčević, direktor Agencije za informaciono društvo RS, kaže da je RS u BiH najdalje otišla u uspostavljanju elektronske vlade u BiH. Pored tri temeljna zakona, Zakona o elektronskom potpisu, Zakona o elektronskom dokumentu i Zakona o elektronskom poslovanju, AIDRS je počela sa stvaranjem infrastrukture za funkcionisanje E-Governmenta.
"Kao prvu fazu uveli smo jedinstveni portal javne uprave e-srpska, na kojem građani zasad dobijaju samo informacije. U drugoj fazi će organi javne uprave sami sebe promovisati i putem portala pružati usluge građanima", naveo je on.
Do sredine 2010. godine će, kako je rekao Rajčević, biti, nakon što bude uspostavljen PKI (Public Key Infrastrukture, odnosno javna ključna infrastruktura), emitovane prve serije digitalnih sertifikata od strane organa uprave. To će omogućiti da se krene sa realizacijom onlajn javnih usluga.
Osim toga, Rajčević navodi da će u RS već tokom ove godine biti uspostavljen jedinstveni registar kroz koji će biti uvezani svi matični uredi u RS.
"Registar će voditi Ministarstvo uprave i lokalne samouprave, koje će tražiti resurse IDDEEA koje vodi u svojim evidencijama i gdje su zavedeni i digitalno potpisani", kaže on.
EU odmakla u uvođenju elektronske vlade
EU je već napravila velike iskorake u pružanju onlajn usluga svojim građanima. Većina stvari koje se odnose na ovu oblast su ili implementirane u potpunosti ili je proces pri samom kraju.
EU se sada fokusirala na PSC, odnosno Point of Single Contact (Tačka jedinstvenog kontakta). Cilj ovog projekta je učiniti poslovanje u EU još lakšim, na način da svim privrednicima bude omogućeno da u drugoj zemlji u kojoj žele da investiraju sve poslove u vezi s tim mogu obaviti na jednom mjestu.
"Ova usluga bi trebalo da stimuliše prekograničnu trgovinu i poslovanje kroz pojednostavljivanje procedura i postupaka. PSC je najvažniji dio toga. Ulaganjem velikih napora zemlje članice su ostvarile značajan progres kroz savladavanje prepreka koje stoje na tom putu", navode na stranici Evropske komisije.
Kao primjer navode građevinsku firmu iz Švedske koja želi otvoriti pogon u Španiji. Predstavnik švedske kompanije uloguje se na španski PSC i odatle dobija sve neophodne informacije. Popunjava formulare, dostavlja onlajn dokumentaciju i podnosi aplikaciju elektronskim putem. Sve dozvole i ostale podatke takođe dobija elektronskim putem kroz španski PSC, koji postaju dokumenti sa istom težinom kao papirnati dokumenti i dozvole sa pečatom i potpisom.
PSC je prvi put da su zemlje članice pravno obavezne da uspostave E-Government uslugu koja se može koristiti i izvan granica zemlje od strane državljana trećih zemalja.
Usluge koje će biti pružane tim putem uključuju više stotina različitih segmenata, a isključene su samo one usluge koje su specijalno navedene kao isključive nadležnosti zemalja članica.
Elektronsko bankarstvo
Prva onlajn usluga koja je postala dostupna građanima BiH je onlajn bankarstvo. U Hypo Alpe Adria banci AD Banjaluka kažu da trenutno imaju oko 3.000 fizičkih lica koja u toj banci koriste neku vrstu elektronske usluge.
Svako plaćanje, odnosno transakcija koja se ostvaruje bezgotovinski, elektronskim putem, naziva se elektronsko bankarstvo. To može biti sistem SWIFT, koji služi za međunarodna plaćanja, kao i za podizanje novca na bankomatima, plaćanje karticama na POS uređajima, odnosno prodajnim mjestima ili internet bankarstvo za plaćanje računa putem Interneta. Prednosti su ogromne jer omogućavaju da podaci u elektronskom obliku zamijene gomilu papira i na taj način se štede ogromni resursi, ali se štedi i vrijeme i novac, jer su elektronske transakcije u principu brže i jeftinije.
U Hypo banci nudi ovu uslugu pozantu kao Hyponet i za pravna i za fizička lica, a koja ima za cilj da banku i klijenta uveže u 24-satnu e-zonu, gdje će klijent sa bilo koje lokacije u zemlji i svijetu, u bilo kojem vremenskom periodu, gdje postoji internet veza, biti u stanju da kontroliše stanje i promet na svojim prijavljenim računima, provjeri izvode i platne naloge, plati sve vrste računa unutar domaćeg platnog prometa, izvrši kupoprodaju deviza i niz drugih usluga.
Nenad Badnjar iz Službe za odnose sa javnošću Hypo banke kaže da su IT tehnologije samo srce bankarskog sistema.
"Upravo su banke te koje puno doprinose i na neki način 'guraju' građane, privredu i javne institucije da mnogo aktivnije pristupe elektronskoj interakciji koja se sama po sebi nameće kao nešto neizbježno u ovom vijeku digitalizacije", ističe on.
Elektronska vlada neminovnost
I Rajčević i Macan ističu da će u BiH biti puno otpora pri uspostavljanju ovih usluga, jer to obuhvata i reformu javne uprave, odnosno potrebu smanjenja broja osoblja. Osim toga, stariji ljudi imaju otklon prema računarima i Internetu i teško se navikavaju na nove tehnologije, a generalno je svijest i informatička pismenost relativno niska.
Macan, recimo, navodi da je i EU prošla kroz sličan proces i da se tamo pokazalo da je otpuštanje na jednoj strani dovelo do čitavog niza prilika i otvaranja novih radnih mjesta u drugim oblastima. On ističe da ulaganje u informaciono društvo danas predstavlja infrastrukturni dugoročni projekat koji otvara veliki broj radnih mjesta, posebno u oblasti razvoja i pružanja usluga.
Rajčević navodi da je to proces koji je nezaustavljiv i da ga neće biti moguće spriječiti.
"Čak i kada bismo mi, poznavajući mentalitet, željeli da ga zaobiđemo, EU će nas tjerati da uđemo u to, i što prije krenemo u to, tim bolje", navodi on.
Drugi veliki problem je relativna nezainteresovanost i needukovanost građana, a Rajčević to ilustruje anketom koju su u Agenciji nedavno sproveli, a koja pokazuje da samo 1,5 odsto građana koristi uslugu elektronskog bankarstva.
"To su porazni podaci. Ljudima je još lakše otići na šalter i plaćati nego to raditi od kuće. Ali treba edukovati ljude i to će brzo biti popravljeno kada ljudi vide koje prednosti im to donosi", kaže on.
Macan navodi da se u slučaju E-Govermenta pokazala prednost što je uprava u BiH decentralizovana jer se time otvara konkurencija između različitih institucija, što, kako on navodi, vodi ka ubrzanju implementacije usluga.
"Na primjer, ako MUP Kantona Sarajevo ili MUP RS uz podršku IDDEEA uvede neku uslugu za svoje građane, siguran sam da će se i ostali potruditi da ih stignu i pokrenuti aktivnosti da uvedu te usluge i svojim građanima", kaže on.
Elektronski dokumenti su sigurni
Jedna od prvih javnih elektronskih usluga koja je postala dostupna građanima je biometrijski pasoš. To je elektronski dokument u kojem se u elektronskom mediju čuvaju biološki podaci korisnika, koji se čuvaju u posebnim bazama. U BiH je od 15. oktobra 2009. do 26. februara 2010. godine izdato 77.139 biometrijskih pasoša.
Kada se radi o bezbjednosti elektronskih dokumenata i elektronskih usluga, Macan kaže da nijedan sistem nije savršen i ne nudi apsolutnu zaštitu, ali da je zaštita podataka putem elektronskih baza najbolji i najefikasniji način. Kao primjer Macan navodi da bi eventualni falsifikator bh. biometrijskog pasoša morao ne samo izmijeniti podatke na samom pasošu nego i ući u baze podataka. Macan kaže da je to posebno teško jer su sistemi takvi da ostavljaju trag kad god neko uđe u sistem.
I Rajčević kaže da je sigurnost dokumenata mnogo veća i da će vlade svoja tajna dokumenta mnogo bolje čuvati u elektronskom obliku nego u dosadašnjim fasciklama ili sefovima.
Badnjar navodi da je elektronsko bankarstvo veoma sigurno. Kao primjer navodi da je Hyponet, odnosno sistem koji koristi njegova banka, zaštićen 128-bitnom enskripcijom koja štiti poruku od bilo kakvog presretanja na putu od servera do banke ili obrnuto.