Nezavisne novine: Svi se slažu da je Švedska profitirala ulaskom u EU, jer je postala dio jedinstvenog ekonomskog prostora, dok je u poređenju sa BiH životni standard veći za oko tri puta.
Bose Hedberg, ambasador Švedske u BiH, kaže da je Švedska učinila odličan potez time što je postala članicom EU i da je time popravila svoj ionako dobar položaj.
"Dobili smo slobodna i otvorena tržišta, slobodu kretanja, mogućnost da ostale zemlje pomognu u stvarima koje ne možete riješiti sami", smatra on.
Prema njegovim riječima, Švedska se odrekla dijela svog suvereniteta, ali, kako ističe, time je samo dobila prednost na rješavanju problema koje sama ionako ne bi mogla nikada rješavati.
"Činjenica je da smo razumjeli da ćemo mnogo problema koje imamo mnogo lakše riješiti ako smo u tome zajedno sa drugim državama. Recimo, sada imamo ogroman problem u klimatskim promjenama. To nije nešto što možemo riješiti samostalno. Osim toga, imamo organizovani kriminal, trgovinu ljudima, finansijsku recesiju i tako dalje. Shvatili smo da je svaka zemlja sama za sebe ranjiva kada su u pitanju ovi problemi. Shvatili smo da je bolje da te probleme rješavamo zajedno", kaže on.
Poređenje osnovnih troškova u Švedskoj i BiH
Iako je Švedska poznata kao zemlja visokog standarda, postoji određena nedoumica u BiH koliko je život u toj skandinavskoj zemlji kvalitetniji i bolji nego u BiH.
U namjeri da damo definitivan odgovor gdje se i koliko bolje živi, u Švedskoj ili BiH, posjetili smo Stokholm i raspitali se o životu u tom gradu. Obišli smo markete i prodavnice i vidjeli cijene. Vidjeli smo koliko koštaju komunalije, prevoz i koliki su ostali troškovi. I onda smo sve to uporedili sa BiH.
Prosječna neto plata u BiH iznosi oko 780 KM. Stan, ukoliko ga plaćate, koštaće vas mjesečno između 250 i 500 KM. Mjesečno ćete platiti oko 50 do 60 KM struje, dok će vas grijanje, prosječno u odnosu na 12 mjeseci, koštati sedamdesetak maraka mjesečno.
Ako svaki dan kupite jedan hljeb, litru mlijeka, litru soka, kilogram mesa i kilogram različitog voća, mjesečno ćete iz vašeg džepa morati izdvojiti oko 510 maraka.
Da kojim slučajem živite u Švedskoj, prosječna plata bi vam iznosila oko 20.000 kruna, ili oko 3.900 maraka, od čega treba odbiti trećinu koja odlazi na poreze, pa vam ostane oko 2.600 maraka.
Iznajmljivanje stana u Švedskoj nije nimalo jeftino, pa će vas u prosjeku stan izaći između 800 i 1.500 maraka, s tim da je u to uračunato i grijanje, kao i ostali komunalni troškovi osim struje. Kada se radi o troškovima struje, cijena kilovata je u decembru u Švedskoj iznosila 3,3 krune po kilovatu, odnosno 0,60 feninga. Uz osnovnu mjesečnu potrošnju od 500 kilovata i godišnju pretplatu od 480 maraka, prosječna mjesečna izdvajanja za struju iznose oko 340 maraka.
Ako svaki dan kupite jedan hljeb, litru mlijeka, litru soka, kilogram mesa i kilogram različitog voća, mjesečno ćete u Švedskoj morati izdvojiti oko 1.000 maraka.
Ako saberemo najpovoljnije cijene po vaš kućni budžet, za ove osnovne troškove vam u BiH treba mjesečno između 800 i 900 KM, što je za oko deset odsto više od prosječne plate u zemlji. U Švedskoj biste za iste troškove, takođe ako uzmemo povoljnije cijene, imali oko 2.500 maraka, što je manje od prosječne švedske plate.
Mjesečna karta u Stokholmu će vas koštati oko 130 maraka, bez popusta, dok će u BiH za prevoz biti potrebno između 40 i 50 maraka mjesečno.
Asa Lundmark, zaposlenik Švedskog instituta u Stokholmu, kaže da se u Švedskoj ne živi toliko dobro kao ranije, ali da oni koji rade i dalje nemaju razloga da budu zabrinuti.
"Moram reći da je standard kod nas još relativno dobar. Ipak, za razliku od ranije, sada nije lako ljudima koji nemaju posla, jer su socijalna davanja znatno manja nego prije i o tome se sada u Švedskoj vode burne rasprave", kaže ona.
Ono što je u Švedskoj skuplje su zdravstvene usluge, prevoz i stambeni troškovi. Lundmark kaže da u Švedskoj za dan ležanja u bolnici osiguranik plaća u prosjeku 15 maraka, dok je participacija za pregled kod ljekara opšte prakse 30 maraka, a pregled kod specijaliste iznosi oko sto maraka.
Životne namirnice
Kada se radi o osnovnim životnim namirnicama, da bismo napravili komparativan pregled, proizvode smo podijelili u nekoliko grupa i onda smo napravili poređenje.
Litra mlijeka, jogurta, kilogram sira, kilogram mesa, litra voćnog soka u tetrapaku, 1,5 litara obične vode i 1,5 litara koka-kole u prosjeku u Stokholmu koštaju oko 40 maraka. U BiH će iste namirnice koštati oko 30 maraka.
Kada se radi o voću i povrću – po kilogram banane, jabuka, mrkve, luka, kivija, krompira i narandži u Švedskoj ukupno košta oko 26 maraka, a u BiH oko 11 maraka.
Obični bijeli hljeb težine 650 grama u Švedskoj košta oko tri do četiri marke, dok je u BiH ta cijena oko jedne marke.
Žensko šišanje u Švedskoj košta oko 65 maraka, dok je u BiH to oko 20 maraka. Džepno izdanje knjige ćete u prosjeku u Švedskoj platiti između šest i 15 maraka, dok je u BiH cijena između deset i 15 maraka. Kapućino, koji u BiH košta između 1,5 do dvije marke, u Švedskoj na jeftinijim lokacijama stoji oko tri marke. Dnevne novine, čija se cijena u BiH kreće između pola i jedne marke, u Švedskoj koštaju između četiri i pet maraka.
Jans, koji živi sam, radi u radnji brze hrane u blizini centralne stanice u Stokholmu, i kaže da zarađuje bruto 16.000 kruna, odnosno oko 3.000 maraka. Od toga mu nakon plaćanja poreza ostane oko 2.000 maraka.
"Moji životni troškovi – stan, struja, TV, Internet i telefon su oko 4.000 kruna mjesečno. Znači za hranu, žurke, piće, cure, pivo i slično, ostaje mi oko 7.000 kruna. To ipak nije loše. Ali ako sanjaš o četiri 'super kul' auta, kući s bazenom od hiljadu kvadrata i ogromnim plazma TV u svakoj sobi, onda si možda u nevolji, ali nama ostalima rekao bih da ide dobro", smije se on.
Jans ističe da mu ostane od plate oko 2.000 kruna, odnosno oko 400 maraka "za staviti sa strane", te tvrdi da mu nije loše.
Svakodnevni život
Mada je teško izbjeći osjećaj subjektivnosti, život u švedskoj metropoli je neuporedivo kvalitetniji nego u bilo kojem bh. gradu.
Ali, za razliku od građana BiH, Šveđani se ne srame voziti bicikl po gradu. Zanimljivo je da ćete gotovo na svakom uglu naići na ostavljene i zarđale bicikle. Tih starih, napuštenih bicikala ima toliko mnogo da ste u iskušenju da pomislite da je u Švedskoj standard toliko visok da ljudi bicikle koriste za jednokratnu upotrebu. Iako je tokom našeg boravka temperatura bila blizu nule, na ulici se može vidjeti nevjerovatno veliki broj biciklista. Bicikl voze svi – od biznismena u odijelima i kravatama, bakica koje za uzicu vode pse, pa sve do sređenih mladih djevojaka u helankama i mini suknjama.
Mada je vozni park osjetno noviji i savremeniji nego u BiH, stiče se utisak da su automobili stariji nego, recimo, u Njemačkoj. Na švedskim putevima ipak ima najviše njemačkih automobila. Gotovo polovina automobila su mercedesi, BMW i audiji. Iza njih slijede volvo, saab, pa japanska i francuska vozila.
Pažnju su nam privukle i statue nagih ženskih i muških tijela s eksplicitno pokazanim intimnim dijelovima, kojih ima gotovo u svakom parku, a postavljeni su tamo naizgled bez ikakvog očiglednog razloga, osim, možda, da pokažu da su Šveđani liberalan narod.
Osim interesa za ljudska tijela, Šveđane interesuje i ekologija. Na rivi su postavljana dva velika mjerna uređaja koja mjere količinu zagađenosti u vazduhu i čistoću vode u luci, a dobijeni podaci su prikazani na grafikonima koji su okačeni na instrumentima.
Ljudi su ljubazni i željni pomoći. Kao i u većini drugih evropskih gradova, najteže poslove obavljaju doseljenici. Jedino u Norveškoj danas možete vidjeti Norvežane da metu ulice ili kopaju kanalizacijske vodove.
Gradski prevoz je izuzetno dobro organizovan, pa su nemoguće scene kao, recimo, u Beogradu ili Sarajevu, gdje na jedan autobus ili tramvaj čeka između 200 i 300 ljudi. Na raspolaganju vam stoje topli, čisti i udobni tramvaji, autobusi, trolejbusi i metroi, na koje ćete maksimalno čekati nekoliko minuta. Svako čekanje duže od šest-sedam minuta obično znači da se desila neka veća havarija.
Za razliku od BiH, u autobusima vam se obraćaju ljubazni i nasmijani vozači koji su spremni da vam u svemu pomognu, a većina ih govori i engleski jezik. Ako kojim slučajem i ne govore engleski, neće odustati dok vam ne pomognu. Nama je u sjećanju ostao simpatični vozač iz Irana na liniji 46 od centralne stanice do Vaza muzeja, koji je "samo zato što smo zemljaci iz BiH" presjekao put kroz sporednu ulicu da bi nam pomogao da stignemo na vrijeme na naše odredište.
Zanimljivo je i da autobusku kartu možete platiti i SMS porukom. Pošaljete poruku na određeni broj i upišete vaše odredište, a kada vam stigne potvrda, pokažete telefon vozaču sa SMS porukom. Na ovaj način možete kupiti karte za sva odredišta za bilo koji grad na skandinavskom poluostrvu.
Poređenje kupovne moći
I za kraj ovog pregleda izdvojili smo nekoliko zanimljivih podataka koji pokazuju koliko građanin Švedske i BiH može kupiti određenih životnih namirnica za svoju platu.
Dakle, Šveđanin od plate može kupiti oko 500 čokoladi, 500 kg banana ili jabuka, 1.900 kg mrkvi, 900 kg luka, više od 1,5 tona krompira, 700 kg narandži, hiljadu litara sokova ili mlijeka ili jogurta, hiljadu pakovanja olvejs uložaka, 300 kg praška za veš, dvije tone vode za piće, 900 litara koka-kole i gotovo 400 kg hljeba.
Građanin BiH će se morati zadovoljiti sa 395 čokoladi, 390 kg banana, 607 kg jabuka, 390 kg mrkvi i isto toliko kilograma luka, oko 1.600 kilograma krompira, 415 kilograma narandži, oko 400 litara sokova, 607 litara mlijeka i 440 litara jogurta, 245 pakovanja olvejs uložaka, 270 kg praška za veš, 780 litara vode za piće, 380 litara koka-kole, i oko 490 kg hljeba.
Kada se radi o ostalim troškovima, možemo reći da Šveđanin može za svoju platu da kupi čak 250 muških majica, 13 pari muških cipela, ženi platiti 40 friziranja, kupiti 250 džepnih knjiga, popiti 870 kapućina i kupiti 520 dnevnih novina.
Za razliku od njega, građanin BiH može kupiti 53 muške majice, sedam pari cipela, ženi platiti, kao i u Švedskoj, 40 friziranja, kupiti 52 džepne knjige, popiti 525 kapućina i kupiti oko 800 dnevnih novina, što je više nego što Šveđanin može da priušti.
Umjesto zaključka, možemo reći da je cijena životnih namirnica i osnovnih potrepština osjetno veća u Švedskoj. Stanovi i troškovi života su više nego dvostruko veći u Švedskoj, dok je plata u Švedskoj za oko 3,5 puta veća, što, sve u svemu, potvrđuje podatak da Šveđani žive oko tri puta bolje nego Bosanci i Hercegovci.