Oslobođenje: Pozitivni efekti investicija iz prethodnih godina najbolje pokazuju koliko je BiH izgubila padom investicija za 40 posto u ovoj godini. Prema riječima projekt – menadžera za makroekonomski sistem Vanskotrgovinske komore BiH Igora Gavrana, pozitivni efekti uspješnih investicija sad se odražavaju na pad deficita i smanjenje uvoza, jer se u BiH proizvode dobra koja su bila dominantna u uvozu.
"Sada, kad su investicije manje, sve to smo izgubili, gubitak je daleko veći od brojki kojim je iskazan, jer tih 40 posto investicija koje su manje u odnosu na prošlu godinu dalo bi daleko veće pozitivne efekte", kazao je Gavran.
Istina ni predhodnih godina investicije u BiH nisu bile na zadovoljavajućem nivou, ali zato nije odgovorna svjetska ekonomska kriza, nego loše poslovno okruženje u BiH i nestabilne političke prilike, zbog čega BiH ima loš rejting u izvještajima o konkurentnosti zemalja.
Profesorica ekonomskog fakulteta u Sarajevu Azra Hadžiahmetović smatra da su investicije smanjene iz tri razloga. Prvi je usporavanje u svjetskoj ekonomiji, posebno u evropskom dijelu, što je dovelo do usporavanja investicijskih procesa. Drugi razlog je to što se BiH, kao i ostale zemlje regiona, više bave nekim drugim pitanjima, a zapostavlja aktivnije privlačenje investicija. Prema njenim riječima, na privlačenju investicija treba raditi na regionalnom nivou.
"Treba bolje regionalno uvezivanje za privlačenje stranih investitora. Evropski kapital će se radije kretati u okviru Evropske unije nego što će investitiori odlučiti da uđu na ovako mala i neuvezana tržišta. Da bi se investitori odlučili da investiraju u ovaj region, a ne u neke druge zamlje u Evropi, mora im se ponuditi nešto što drugi regioni nemaju i što će privući njihovu pažnju", kazala je Hadžiahmetović.
Prema podacima Agencije za promociju stranih investicija u BiH, za devet mjeseci ove godine u šest zemalja regiona investirano je oko 4,5 milijardi eura stranih ulaganja. Ulaganja u Srbiju iznosila su oko 1,5 milijardi eura, Hrvatsku oko 900 miliona eura, Crnu Goru 726 miliona eura, BiH 420 miliona eura, Makedoniju oko 100 miliona eura, a Albaniju oko 350 miliona eura.
Treći razlog pada investicija su unutrašnji problemi BiH, odnosno loša poslovna klima i činjenice da se vlasti ne bave dovoljno zakonskom regulativom vezanom za poslovanje.
"Važan je NATO i reforme za članstvo u NATO-u i u drugim asocijacijama, ali ne smijemo zaboraviti onaj ekonomski dio, reforme poslovnog sektora. Nije dovoljno da se država bavi samo fiskalnom stabilnošću, mora se početi baviti i poslovnim sektorom", kazala je Hadžiahmetović.