Napredak koji je Bosna i Hercegovina napravila u proteklih godinu dana je ograničen, izjavio je danas u Sarajevu Dimitris Kurkulas, šef Delegacije Evropske komisije u BiH.
Kada su u pitanju politički kriteriji, Evropska komisija u svom izvještaju pozitivnim je ocijenila izmjene Ustava BiH kojima se reguliše status Brčko distrikta.
„Uslovi za zatvaranje OHR još uvijek nisu u potpunosti ispunjeni. Uloga koju ima etnički identitet u politici nastavlja da ugrožava funkcionisanje izvršne, zakonodavne i sudske vlasti kao i sveukupno upravljanje državom“, rekao je Kurkulas, predstavljajući novinarima izvještaj o progresu BiH ka putu prema EU, te pozvao vlasti da ubrzaju ključne reforme kako naša zemlja ne bi zaostajala za svojim susjedima u procesu evropskih integracija.
„Evropska budućnost zemlje zahtjeva zajedničku viziju njenog vodstva o cjelokupnom pravcu kojim zemlja ide“, rekao je Kourkoulas i naglasio potrebu ispunjavanja uvjeta za tranziciju OHR-a u Ured specijalnog predstavnika EU te provedbe ustavne reforme. Bez ispunjava ovih zahtjeva, BiH ne može dobiti kandidatski status, dodao je.
U oblasti reforme ustava, kako je naveo, BiH mora ostvariti ustavnu kompatibilnost vezanu za ljudska prava, te državne institucije učiniti funkcionalnijim i efikasnijim.
Kurkulas je naveo da provedba reformi teče sporo, najviše zbog nedostatka konsenzusa i političke volje, ali i zbog složene institucionalne organizacije zemlje.
Otvaranje pregovora sa Makedonijom
Evropska komisija preporučila je u srijedu otvaranje pristupnih pregovora s Makedonijom, koja kandidatski status ima od decembra 2005. godine, ali bez spominjanja datuma kada bi se pregovori trebali otvoriti, dok od druge kandidatske zemlje, Turske, traži da učini više na provođenju reformi. Makedonija čeka na datum pregovora od decembra 2005. godine, kada je dobila kandidatski status. Turska pak mora ubrzati provođenje političkih i gospodarskih reformi, poboljšati prava manjina, žena i sindikata, slobodu medija, te dalje normalizirati odnose s Kiprom, smatra Evropska komisija u svom izvještaju o napretku.
U izvještaju Evropske komisije je konstatirano da je određeni napredak napravljen je u oblasti reforme javne uprave, a što je ključni prioritet iz Evropskog partnerstva.
„Strategija reforme javne uprave se provodi, a Fond za reformu javne uprave postao je operativan“, navodi se, između ostalog, u izvještaju Evropske komisije. Također je konstatirano da je operativna saradnja sa koordinatorima reforme javne uprave koje su imenovale vlade Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta, zadovoljavajuća. „Upravljanje Fondom uspostavljenim u cilju podrške reformi javne uprave takođe je vrlo dobro. Skoro dvije trećine sredstava je angažovano i nekoliko projekata je u toku. Takođe, Ured koordinatora za reformu javne uprave u potpunosti obezbjeđuje donatorsku koordinaciju.
Ipak, administrativne strukture u BiH ostaju glomazne i, u nekim slučajevima, rascjepkane, oslonjene na duplikaciju i nejasnu raspodjelu moći i između institucija na istom nivou, kao i vertikalno, između različitih nivoa vlasti. Daljnji napori u pravcu efikasnije procedure zapošljavanja u državnu službu su neophodni. Zakoni o državnoj službi na svim nivoima su izmijenjeni ili zamijenjeni novim. To bi trebalo doprinijeti unaprijeđenjima u pogledu efikasnosti javne uprave. Ipak, konsultiranje zainteresovanih strana u procesu pripreme izmjena i dopuna Zakona bilo je nedovoljno.
U izvještaju je navedeno i to da je državna služba visoko politizovana i da joj je neophodna profesionalizacija, transparentne i efikasne procedure zapošljavanja, te modernizacija na polju razvoja karijere.
Određeni napredak napravljen je u funkioniriranju tržišne ekonomisije, finansijska i monetarna stabilnost se održala zahvaljujući pravovremenoj reakciji centralne banke BiH u vrijeme izbijanja finansijske krize u jesen 2008. godine. Međutim, kvaliteta i održivost javnih finansija se i dalje pogoršala. Na poslovno okruženje i dalje utiču administrativne nedjelotvornosti.
Što se tiče evropskih standarda, ograničen napredak je ostvaren u oblasti carina, poreza, obrazovanja i transporta. Napredak je postignut u određenim oblastima koje se tiču pravosuđa, slobode i sigurnosti, što je BiH približilo ispunjavanju usvjeta mape puta za liberalizaciju viznog režima. No, Kurkulas je kazao da će Evropska komisija razmotriti prijedloge za Albaniju i BiH do sredine 2010. godine, ukoliko ove zemlje ispune postavljene uslove. Međutim, to nikako ne znači da bi BiH mogla dobiti bezvizni režim tek 2011. godine.
Kurkulas je također izrazio uvjerenje da BiH, ako političari pokažu političku volju, ipak može dostići svoje susjede u ispunjavnju potrebnih uvjeta za napredak u procesu evropskih integracija.
Izvještaj o napretku BiH u 2009.g i Strategija proširenja (engleski tekst) dostupni su ovdje.