Nezavisne novine: U Bosni i Hercegovini 42 odsto stanovnika nije obrazovano ili ima vrlo nizak nivo obrazovanja, što je skoro najveći postotak u odnosu na evropske zemlje, upozorili su iz Misije OEBS-a u BiH.

Djeca koja napuštaju školu, napominju iz OEBS-a, mahom su iz porodica s niskim primanjem.

U OEBS-u kažu da su razlozi koji se najčešće navode za prekid školovanja visoke cijene udžbenika, troškovi prevoza, neodgovarajući uslovi života, posebne potrebe i problematično ponašanje u porodici.

"Neki od povratnika iz izbjeglištva kao razlog naveli su da se osjećaju nelagodno, jer škola koju treba da pohađaju koristi takozvani nacionalni nastavni plan i program, koji se razlikuje od plana i programa naroda čiji su pripadnici", saopštili su iz OEBS-a.

Prema podacima Ministarstva prosvjete i kulture RS, u školskoj 2008/09. godini deset učenika prekinulo je osnovno, obavezno školovanje.

"Ovi učenici izostajali su sa nastave, a pohađali su škole u Banjaluci, Mrkonjić Gradu, Šamcu, Tesliću i Palama. Rukovodstvo ovih škola obavijestilo je roditelje o izostancima ovih učenik, centre za socijalni rad u njihovim sredinama, opštinu, kao i Ministarstvo", kazali su u Ministarstvu.

S obzirom na to da je osnovno obrazovanje obavezno, zakonom su predviđene kazne od 100 do 500 maraka ako roditelji ne upišu dijete u osnovnu školu ili ukoliko dijete izostaje neopravdano iz škole, kazna se čak može ponavljati.

U resornom ministarstvu pojašnjavaju da je škola dužna opomenuti roditelje ukoliko dijete nije upisano ili redovno ne pohađa nastavu, a u slučaju da dijete ne počne pohađati nastavu škola obavještava opštinu i Ministarstvo, a zatim pokreće postupak pred nadležnim sudom.

Branka Rogač, portparol Ministarstva, kazala je da je ove godine u prvi razred upisano 10.494 učenika, te da za sada nije stigla nijedna informacija da neko dijete nije upisano u prvi razred.

"Školu najviše napuštaju učenici romske nacionalnosti, a razlozi za to su loša ekonomska situacija, nezainteresovanost, ponavljanje razreda više puta, izostajanje sa nastave, bolest, udaja ili ženidba, preseljenje ili odlazak u inostranstvo. Praćenje trenda upisa romske djece u osnovne škole otežava činjenica da se često dešava da nisu upisani u matične knjige", ističe Rogač.

Ona je dodala da Ministarstvo vodi projekat vanrednog školovanja mladih, uzrasta od 15 do 18 godina, njih oko 60, koji nisu obuhvaćeni osnovnim obrazovanjem pod nazivom "Osnovno pravo na obrazovanje".

Projekat finansira norveška organizacija "Spasimo djecu", a nastava se odvija u osnovnim školama "Branko Radičević" Banjaluka, "Sveti Sava" Dubrave i "Jovan Dučić" Bijeljina.

Samira Demirović, šef Kabineta federalnog Ministartstva obrazovanja i nauke, kazala je da ovo ministarstvo nema objedinjene zadnje podatke koliko djece ne pohađa osnovnu školu, jer ih prikupljaju kantonalna ministarstva obrazovanja i još ih nisu dostavili.

Prema riječima Cvijetina Đurkanovića, zamjenika direktora škole "Šamac" iz Šamca, djeca koja napuste školu su učenici koji imaju preko 70 odsto izostanaka sa nastave.

"U slučaju da se radi o učeniku do 15 godina podatke o njemu dostavljamo Centru za socijalni rad i opštini, a ako učenik ima preko 15 godina može podnijeti zahtjev da ponovo upiše razred. Mi smo imali slučaj da je učenik navršio 15 godina, međutim nije podnio zahtjev", kaže Đurkanović.