Nezavisne novine: Estonska vlada trenutno zapošljava tek 140 državnih službenika koji rade u 12 ministarstva i uredu premijera. Izuzetno skroman državni aparat posljedica je reformi koje je provela ova nekadašnja republika SSSR, a danas punopravna članica EU.
Ogromni birokratski aparat koji je naslijedila početkom devedesetih godina prošlog vijeka ugašenog SSSR Estonija je zamijenila modernim IT sistemom koji koriste sve Vladine institucije, škole, fakulteti, banke, komapanije… Internetom u ovoj zemlji koristi se preko 66 posto građana. Primjerice, preko 90 posto poreskih prijava za prošlu godinu obrađeno je i dostavljeno Poreskoj upravi putem Interneta.
"E-goverment uveli smo 2000. godine. Od tog trenutka Vlada uopšte nema printanih dokumenata. To je pomoglo da smanjimo administraciju, rad Vlade učinimo bržim, jer sjednice traju nikad više od sat vremena pošto ministri imaju priliku da se upoznaju sa zakonima i odlukama od samog početka njihove izrade. Istu priliku imaju i građani, jer su svi zakoni, strategije i odluke, od trenutka kada je urađena njihova draft verzija, na zvaničnoj veb stranici. Svi ih mogu pročitati i poslati svoje komentare i sugestije", kaže Sten Hanson iz Vlade Estonije.
Informatizacija u svim segmentima: On-line rad državne vlade samo je jedan od segmenata cijele informatizacije zemlje. Estonci sve svoje račune i bankarske transakcije obavljaju iz kuća ili ureda putem Interneta. Za taj im posao u prosjeku treba sedam minuta mjesečno. Cijeli sistem je veoma dobro zaštićen i skoro da nema hakerskih napada. Podaci građana su također veoma dobro zaštićeni pa je mogućnost njihove zloupotrebe skoro nemoguća.
Nezavisna državna služba
U Estoniji ima samo 22.000 budžetskih korisnika od 1,3 miliona stanovnika ove baltičke zemlje. Prema podacima Vlade Estonije, najviše budžetskih korisnika dolazi iz vojske, policije, poreske i carinske službe dok samo 140 državnih službenika radi u Vladi ove zemlje. Državna služba u ovoj zemlji je neovisna, a rukovodeći državni službenici imaju veoma snažne ingerencije. Primjerice, premijer i estonski ministri stavove ove zemlje koje će zastupati u Briselu usaglašavaju s nizom tijela u kojim sjede upravo državni službenici.
"Ako Vlada ili parlament ne žele donijeti neku odluku koja je potrebna za, recimo, ispunjavanje obaveza iz članastva u EU, onda im mogu reći da to treba da usvoje", kaže Olev Aarma iz Komiteta za evropske poslove parlamenta Estonije.
"Lična karta svakog građanina sadrži elektronski čip s pohranjenim podacima. Upravo je taj čip ključ za pristup svim računima i podacima. Dakle, mogućnost zloupotrebe je skoro ravna nuli. Također, sve baze podataka svih institucija su uvezane u jedan sistem", pojasnio je Hensen.
Estonci su, u što se grupa novinara iz BiH mogla uvjeriti tokom prošlosedmičmne posjete ovoj zemlji, veoma ponosni na svoja dostignuća i reforme koje su ih svrstale u rang uspješnih članica EU. Svi odreda se slažu da im je članstvo u EU donijelo bolji život što potvrđuje podatak da je GDP po glavi stanovnika preko 11.000 eura. Estonija ima vrlo dinamičnu ekonomiju u kojoj dominiraju mala i srednja preduzeća.
"Firmu u Estoniji moguće je otvoriti za 15 minuta. Dovoljno je popuniti on-line formular uz učitavanje podataka s elektronskog čipa s lične karte i dobijete registraciju komapnije. Estonija je također vrlo otvorena za strane investicije jer stranci imaju ista prava kao Estonci, a dobit koja se ponovo investira u Estoniju se ne oporezuje. Ukupna poreska opterećenja ne premašuju 33 posto, što uključuje sve obaveze za socijalno i zdravstveno osiguranje. Estonija ima i veoma malo poreza, uz spomenute, imamo PDV te porez na zemlju", kaže Sim Raie, direktor Estonske privredne komore.
Estonska privreda za evropsko tržište: Globalna ekonomska kriza zahvatila je i ovu zemlju, stoga je privredni rast u prošloj i ovoj godini značajno smanjen. Proteklih godina, odnosno od ulaska Estonije u EU 2004. godine ekonomski rast zabilježen je u vrlo visokom procentu.
"Ekonomski rast je značajan jer imamo veliki priliv stranih investicija od nekoliko milijardi eura godišnje. Naša privreda se nakon početnog šoka koji je uslijedio nakon ulaska u EU prilagodila i sad imamo pristup ogromnom tržištu", kazao je Raie.
U ranijim godinama najveći ekonomski partner Estonije bila je Rusija koja je kupovala skoro sve poljoprivredne proizvode proizvedene u ovoj zemlji. Danas estonska privreda proizvodi za evropsko tržiše. Rusko tržište je za estonske kompanije teško dostupno zbog niza carinskih i vancarinskih barijera.
"Evropska unija ima politiku potpuno otvorenog unutrašnjeg tržišta koje je opet jako zatvoreno prema vani. To se posebno odnosi na poljoprivredu. Evropske direktive koje govore o stepenu zakrivljenosti banana nisu hir proistekao iz dosade nekog birokrate u Briselu, nego mehanizam koji osigurava da se na tržištu EU prodaje samo određena vrsta banana s određenog geografskog porijekla. Isto se odnosi i na jabuke i drugo voće. Ako želite proizvoditi za svoje potrebe, onda jabuka može biti kakva god, ali ako želite izaći na tržište, onda mora zadovoljiti niz standarda. Sve su to mehanizmi koji štite evropsko tržište", pojasnio je Aarma.
Državu gradili iz početka: Upravo je prilagođavanje novim pravilima bio najveći izazov za Estonce u procesu pridruživanja EU. Vlasti su morale donijeti ogroman broj zakona koji običnim građanima čak nisu bili uopšte razumljivi. Evropska unija tražila je da ribari imaju jednog uposlenog koji će nadzirati ulov posebne vrste ribe koju niko stotinama godina nije vidio u Baltičkom moru. Među stotinama usvojenih zakona nalazi se i pravilo da svaki farmer koji ima više od četiri krave mora prijaviti obrt i ispuniti niz uslova kako bi proizvodio i prodavao mlijeko i mliječne proizvode. Domaćinstva koja imaju tri krave nisu na to obavezna, jer se u tom slučaju krave računaju kao kućni ljubimci. Zbog prilagođavanja pravilima EU poljoprivreda u Estoniji je reformisana, ali je njen udio u ukupnoj ekonomiji zemlje značajno smanjen.
Umjesto malih seoskih gazdinstava i farmi danas dominiraju ogromne i moderne farme. Jedna takva nalazi se u blizini glavnog grada Talina. Njen vlasnik uložio je više od tri miliona eura u izgradnju objekata, kupovinu opreme za mužu krava… Samo jedan robot za mužu krava košta oko 200.000 eura. Dio novca za izgradnju ove farme dobio je iz evrpskih fondova koje Estonija obilato koristi. Osim u poljoprivredi novac iz fondova EU koriste i za velike infrastrukturne projekte poput izgradnje autoputeva, željeznica, luka i trajektnih pristaništa koja su poveznica kopnenog dijela ove države s desetinama otoka razasutih uz obalu ove zemlje.
"U procesu pridruživanja EU usvajali smo toliko zakona i provodili veliki broj reformi da smo imali osjećaj da gradimo državu iz početka", kaže Eve Paavel iz Vlade Estonije.
Nekada bili siromašniji od BiH: Estonske vlasti su u periodu pridruživanja EU odlučile da ne usvajaju sve evropske zakone na brzinu. Politički dužnosnici ove zemlje smatrali su da bi ih to dovelo u situaciju kad je jednostavno nemoguće provoditi sve usvojene zakone. Danas, pet godina nakon uslaska u EU, građani Estonije uživaju beneficije članstva. Tamošnji dužnosnici tvrde kako Estonija kao članica EU ima mnogo više šansi za razvoj u svim oblastima, ali i mnogo veći utjecaj u cijelom svijetu.
Sličnosti s BiH
Estonija i BiH imaju niz sličnosti. Obje zemlje imaju prošlost u komunističkim sistemima iz koje su naslijedili orgomni i tromi birokratski aparat. Estonija je provela niz teških reformi kako bi riješila ovaj problem.
Zajedničko dvjema zemljama je i što su im valute principom karensi borda vezane za euro. Estonska valuta je kruna i njen kurs je nepromljenjiv jer je vezan za euro. U Estonskoj vladi trenutno provode reforme kako bi ispunili kriterije za uvođenje eura.
Međunarodni utjecaj ilustriraju primjerom saradnje sa Kinom koja postaje najveća svjetska ekonomska sila. Estonici su svjesni da kao malobrojni narod i mala država ne bi mogli biti partner Kine niti važan igrač na globalnom planu, ali kao članica EU koja je također snažna ekonomska sila mogu ostvariti utjecaj. Estonci u svim segmentima života koriste pogodnosti ubrzanog razvoja. Mladi u Estoniji obrazuju se u modernim školama i univerzitetima. Moderne tehnologije su sastavni dio obrazovnog sistema pa je e-dnevnik postao skoro uobičajena praksa u svim školama. Roditelji i učenici svoje ocjene mogu pogledati u jedinstvenoj bazi podataka kojoj mogu pristupiti uz pomoć elektronskog čipa sa svojih ličnih karata. Sve ocjene učenika nalaze se u bazi i bez obzira na to koliko puta promijenili školu tokom školovanja historija njihovih ocjena je uvjek ažurirana.
Tehnološki razvoj i feksibilna tržišna ekonomija omogućili su snažan ekonomski razvoj zemlji što je u konačnici dovelo do poboljšanja životnog standarada svih građana. Novinari nekoliko estonskih medija pričaju kako je ova država devedesetih godina prošlog vijeka bila mnogo siromašnija nego BiH. Danas je situacija bitno drugačija. Estonci imaju pristojna primanja, malu nezaposlenost i kvalitetno obrazovanje. Glavni grad Estonije Talin ujedno je i najveće urbano središe ove zemlje i u njemu živi oko 400.000 građana od ukupno 1,3 miliona.
Talin je grad smješten na obali Baltičkog mora u kom se spajaju tradicionalno i moderno. Gradsko jezgro je opasano sa dobro očuvanim gradskim zidinama. Zanimljivo je da na lokalnom jeziku Talin znači Danski grad, a ime je dobio po Dancima koj su kao osvajači kontrolisali ovaj dio sjeverne Evrope.
Estonci danas tvrde da su od sredine tridesetih godina prošlog vijeka pa do 1991. godine živjeli pod okupacijom. Prvo Rusije, potom Njemačke tokom Drugog svjetskog rata, te ponovo SSSR.
Datum osamostaljenja slave kao ponovno vraćenu nezavisnost.