Nijedna vlada na srednjem i državnom nivou vlasti u BiH ne planira da otvori zasjedanja za javnost, iako je koncept otvorene vlade jedan od glavnih uslova za evropske integracije.
Naime, u pet evropskih zahtjeva prema BiH, kada je u pitanju reforma javne uprave, prvi zahtjev se odnosi na otvorenost zasjedanja vlada i javnost rada organa vlasti.
Pored otvorene vlade, Evropa od BiH u reformi javne uprave traži odvajanje politike od administracije, profesionalizaciju civilne službe, odgovornost u radu i kontrolu trošenja javnih sredstava, te opšte jačanje administrativnih i sudskih kapaciteta.
Ipak, ni Savjet ministara, niti Vlada RS i Vlada FBiH ne namjeravaju da otvore sjednice za javnost na način da mediji mogu da prate cijeli tok zasjedanja.
U Vladi Federacije BiH to pravdaju nedostatkom kapaciteta, odnosno nepostojanjem tehničkih uslova.
"Prostorije u kojima se održavaju sjednice Vlade FBiH, kako u Sarajevu, tako i u Mostaru, takvih su tehničkih karakteristika da se u njih mogu smjestiti samo članovi Vlade i službenici koji pripremaju i prate rad Vlade", navodi se u saopštenju koje nam je dostavljeno iz Kancelarije za odnose s javnošću Vlade FBiH.
U Vladi RS objašnjavaju da im uvođenje novinara u prostorije zasjedanja Vlade RS ne omogućava Poslovnik, koji predviđa da novinari i drugi predstavnici javnosti po pravilu ne prisustvuju sjednicama Vlade.
Ipak, Vlada je, kako navode, u nekoliko navrata omogućavala javnosti da putem medija prati zasjedanje Vlade.
"Primjer je sjednica Vlade RS na kojoj je otvarana ponuda za privatizaciju 'Telekoma Srpske', na kojoj su bili prisutni novinari i direktno je prenošena posredstvom javnog servisa Radio-televizije RS", navodi se u saopštenju Vladinog Biroa za odnose s javnošću.
U Vladi RS dalje kažu da oni ispunjavaju uslove koji se odnose na javnost rada kroz davanje saopštenja za javnost i informacija putem sredstava informisanja, održavanje konferencija za novinare, davanje intervjua, vođenje razgovora između članova Vlade i medija, kao i objavljivanje informacija na Vladinom portalu.
Slično kažu i u Savjetu ministara BiH, i dodaju da javnost može tražiti informacije putem Službe za informisanje.
Amira Krehić, izvršni direktor Centra za slobodan pristup informacijama, tvrdi da vlade u BiH ne rade dovoljno otvoreno i da bi morale da puste javnost da kroz medije direktno prati zasjedanja.
"Vlade bi trebalo da budu otvorene kao što je to svuda u svijetu, osim u slučajevima delikatnih odluka koje treba da budu zatvorene i u slučaju glasanja kako bi se zaštitio pojedinac u procesu kolektivnog odlučivanja i donošenja odluka", smatra ona.
U hrvatskoj nevladinoj organizaciji GONG, koja prati javnost hrvatskih institucija, kažu da su zasjedanja hrvatske vlade otvorena za medije i da akreditovani novinari dobijaju dnevni red i sve materijale prije sjednice.
"Vlada može i tokom sjednice otvorene za javnost da odluči da se sa rasprave o pojedinim pitanjima iz dnevnog reda isključi prisustvo medija, a od dostupnosti javnosti izuzimaju se oni materijali koji su označeni određenim stepenom tajnosti", kažu u GONG-u.
U slučajevima zatvorenih sjednica, navode iz GONG-a, Ured za odnose s javnošću izdaje saopštenje najkasnije u roku od sat vremena nakon zasjedanja, osim u slučaju da Vlada odluči da se o nekom pitanju ne obavještava javnost.
Srđan Dizdarević, predsjednik Helsinškog komiteta za ljudska prava BiH, kaže da odgovornost za nedovoljnu javnost vlasti u BiH snose i vlast i građani.
"Što je vlast demokratičnija, to će biti otvorenija i obrnuto, što je autoritativnija, biće manje otvorena. Drugi dio problema su građani, koji od svojih vlasti ne zahtijevaju veću otvorenost", kaže on.
Kao primjer Dizdarević navodi da je u Francuskoj, kada je recimo odbrana u pitanju, tajna samo jedan podatak, a to je broj nuklearnih podmornica.
"Civilizovane vlasti broj tajnih informacija svode na najmanju moguću mjeru", kaže on.