Nezavisne novine: U Federaciji BiH je trenutno 343.317 nezaposlenih osoba, kaže Miralem Šarić, direktor Zavoda za zapošljavanje FBiH. Ističe da se od početka godine do kraja marta na evidenciju nezaposlenih prijavilo 26.185 ljudi, među kojima je 15.586 onih koji su zbog ekonomske krize dobili otkaze.
Uprkos tim brojkama, poručuje da ipak ne treba gledati sve crno. Naveo je neke od projekata zapošljavanja mladih, invalida, starijih od 40 godina, koje će realizirati uprkos opterećenosti Službe socijalnim davanjima. Šariću je nepoznato da ima demobilisanih boraca koji su na biroima, a rade na crno, kao i da ima pjevača koji zarađuju na tezgama, a istovremeno se vode kao nezaposleni.
Koliko je nezaposlenih bilo na evidencijama početkom godine, a koliko ih je sada?
U januaru su bile 342.174 osobe, dok je u martu broj osoba prijavljenih na evidenciju iznosio 343.317. S obzirom na to koliko se posljednjih mjeseci u javnosti potencira pitanje otpuštanja radnika usljed recesije, možemo da kažemo da razlika između nezaposlenih u januaru i martu ove godine i nije drastična. Globalna ekonomska kriza očigledno nije zaobišla ni našu zemlju, međutim, pored negativnih trendova i pokazatelja o stanju na tržištu rada, postoje i oni pozitivni koje isto tako treba isticati.
Možete li reći koliko je ljudi ostalo bez posla?
Od početka godine do kraja marta na evidenciju nezaposlenih osoba u Federaciji BiH prijavilo se 26.185 osoba, od čega 15.586 po prestanku radnog odnosa. Treba istaći da je u istom periodu sa evidencija nezaposlenih osoba u Federaciji BiH, po raznim osnovama, brisano 21.510 osoba, od čega su zaposlene 10.883 osobe. Želim da istaknem da se broj nezaposlenih u martu ove godine u odnosu na februar smanjio za 85 osoba. To su oni pokazatelji koje mi konstantno ističemo, ali se, nažalost, u javnosti slabo ili nikako ne čuju.
Koliko je sredstava u ovoj godini predviđeno za zapošljavanja i da li je to dovoljno?
Federalni zavod i kantonalne službe za zapošljavanje su, kao što je poznato, opterećeni raznim socijalnim davanjima. Imajući to u vidu naš manevarski prostor u vezi s kreiranjem razvojnih projekata i sprovođenjem mjera aktivne politike zapošljavanja je dosta sužen. Bez obzira na to nastojimo, u skladu s našim objektivnim mogućnostima, da damo puni doprinos boljem funkcioniranju tržišta rada u Bosni i Hercegovini.
Na koji način?
U ovoj godini je predviđena realizacija nekoliko projekata, a jedan od njih je sufinansiranje zapošljavanja osoba sa invaliditetom i drugih teže zapošljivih grupa nezaposlenih. Zatim sufinansiranje zapošljavanja mladih osoba bez radnog iskustva, kao i program samozapošljavanja i zapošljavanja povratnika.
Koje još projekte planirate realizirati?
Treba spomenuti i pilot projekat "Uspjet ću", koji podrazumijeva stručno osposobljavanje 60 visokoobrazovanih nezaposlenih osoba (trenera), u trajanju od četiri sedmice, kako bi se uspješno uključili na tržište rada. Ovim projektom je predviđen praktičan rad trenera sa drugim teško zapošljivim osobama u trajanju od šest mjeseci u okviru posebno pripremljenih seminara i radionica (aktivno traženje posla i informiranje). Plan je da kroz te stručne radionice prođe više od 5.000 nezaposlenih osoba, sufinansiranje programa dokvalifikacija, prekvalifikacija i podrška zapošljavanju određenih ciljnih grupa.
S jedne strane, evidentni su problemi kod isplate naknada za nezaposlene demobilisane borce, a sa druge resorni ministar tvrdi da ima demobilisanih boraca prijavljenih na biro, ali su zaposleni na crno čak i u inostranstvu. Koliko je takvih slučajeva otkriveno i da li su primijenjene sankcije?
Federalni zavod za zapošljavanje ne raspolaže takvim podacima. Ako vi imate takve informacije, molimo vas da ih dostavite kantonalnim službama za zapošljavanje, kako bi mogle biti provjerene i kako bi se moglo postupiti po zakonu.
Da li i dalje ima slučajeva da su pojedini pjevači ili slikari na biroima, a sa druge strane zarađuju velike svote novca za svoj rad na tezgama?
Mi ne raspolažemo informacijama o tome da su pojedinci koji imaju velike zarade prijavljeni na evidenciju nezaposlenih osoba. U kontekstu provođenja Programa reregistracije nezaposlenih osoba, koji je implementiran prošle godine, intenzivirana je suradnja s nadležnim institucijama radi uspostave efektivnijeg i efikasnijeg rada i suzbijanja zloupotrebe statusa nezaposlene osobe.
S kojim institucijama ste intenzivirali saradnju?
To se prije svega odnosi na unapređene suradnje i razmjenu podataka i informacija s Poreskom upravom radi provjere podataka o prihodima, ali i drugim institucijama. Što znači da ako iz Poreske uprave službe za zapošljavanje dobiju podatak da je određena osoba u datom trenutku ostvarila mjesečni prihod veći od 25 posto prosječne plaće u toku prethodne godine, ta osoba se briše sa evidencije nezaposlenih.
Koliko se na biroima vodi računa o osobama koje su duže prijavljene i istinski nemaju posao? Da li imaju prioritet u zapošljavanju, jer se to baš i ne primijeti u praksi?
U realizaciji mjera aktivne politike zapošljavanja koje provode javne službe za zapošljavanje u Federaciji BiH, prednost pri zapošljavanju daje se invalidnim osobama. To je utvrđeno i Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba. Međutim, našim mjerama pokušavamo, u skladu sa Strategijom zapošljavanja u Federaciji BiH 2009-2013, obuhvatiti i druge ciljne grupe, kao što su mladi bez radnog iskustva, stariji od 40 godina, povratnici i druge teško zapošljive grupe. Već sam naveo koje programe planiramo implementirati u ovoj godini. Njima će, uglavnom, biti obuhvaćeni teško zapošljive kategorije nezaposlenih.
Na koji način biroi mogu pomoći u zapošljavanju, izuzev što u većini slučajeva samo evidentiraju nezaposlene?
Koliko javne službe za zapošljavanje mogu pomoći na tržištu rada, govori podatak da smo u 2008. godini, i pored obaveza u vezi sa socijalnim davanjima, mjerama aktivne politike zapošljavanja uspjeli zaposliti skoro 5.200 nezaposlenih iz kategorije starijih od 40 godina, povratnika, osoba sa invaliditetom, mladih bez radnog iskustva. Siguran sam da bismo, kao važan faktor na tržištu rada, mogli postići mnogo više kada bi se javne službe za zapošljavanje pozicionirale kao javne službe za zapošljavanje u zemljama regiona, a pogotovu u zemljama Evropske unije. Odnosno, kada bi nam se osiguralo normalno funkcioniranje. I pored svih obaveza u vezi sa socijalnim davanjima, u ovoj godini smo planirali dio sredstava usmjeriti za mjere aktivne politike zapošljavanja kako bi se zadržala razvojna funkcija javnih službi za zapošljavanje, kao uticajnog faktora na tržištu rada.
Kako stimulirati poslodavce da zapošljavaju starije od 40 godina i invalide?
Realizacijom Drugog projekta podrške zapošljavanju koji su implementirali Federalni zavod i kantonalne službe za zapošljavanje u suradnji s Jedinicom za implementaciju projekata socioekonomske podrške, obuke i prezapošljavanja (PIU SESER) Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, u periodu od 1. jula 2005. do 30. septembra 2008. godine, zaposleno je skoro 7.000 nezaposlenih osoba starijih od 40 godina prijavljenih na evidenciju nezaposlenih, kao kategorija s posebno otežanim pristupom zapošljavanju. Od toga je samo u 2008. godini zaposleno 1.697 osoba kod poslodavaca, 443 osobe su pokrenule vlastiti biznis, a 52 su završile obuku. Međutim, generalno smanjenje nezaposlenosti zavisi prije svega od općeg privrednog rasta, tako da uspjeh naših dobro osmišljenih programa zapošljavanja u velikoj mjeri zavisi od makroekonomskih kretanja.
Da li oni koji su po bolonjskom procesu završili trogodišnji studij mogu da konkurišu na tržište rada?
Mišljenja sam da one osobe koje su završile studij u skladu sa bolonjskim procesom trebaju ravnopravno da konkurišu na tržištu rada. Kroz učešće na tržištu rada najbolje će se iskristalisati njihov status i položaj.