Dnevni avaz: Komesar Evropske unije za proširenje Oli Ren (Olli Rehn) poznat ja kao sagovornik koji je spreman javno kazati ono što misli, zapostavljajući uobičajne diplomatske obrasce.
Brojna očekivanja
Takav je, u dobroj mjeri, bio tokom intervjua za „Dnevni avaz“, a još direktniji i otvoreniji (neki kažu i žešči) nastup imao je za vrijeme brojnih susreta sa zvaničnicima BiH. Zato smo razgovor s njim u „Radon Plazi“ započeli u tom stilu.
Raspadali se BiH?
– Ne mislim da se to dešava. Veoma je bitno da se ubrzo prevlada aktuelni politički zastoj. Mora se postići široki konsenzus na temeljima evropske perspektive BiH. Vaša zemlja postigla je dobar uspjeh tokom procesa pregovora o Sporazumu i stabilizaciji i pridruživanju (SAA) sa EU, kao i kada je taj dokument potpisan. Tim činom, bh. lideri obavezali su se da će se taj trend nastaviti i u budućnosti. Razočaran sam što je došlo do zastoja i što samo svjedoci negativne retorike. Očekujem da će se bh, lideri sada fokusirati na ostvarenje postavljenih EU ciljeva i provesti reforme koje građani od njih traže.
Nema povratka u nacionalizam
Hrvatska dobro napreduje u procesu tehničkih pregovora i nadam se da ćemo to završiti prije kraja naredne godine. Naravno, pod uvjetom da Hrvatska bude u stanju uraditi svoj dio posla. Što se tiče drugih država ovog regiona, one, uglavnom, bilježe dobar napredak u procesu ispunjavanja postavljenih zadataka. Vjerujem da će naredna godina biti dobra za zapadni Balkan i da će u pravom smislu biti godina koja će biti obilježena dobrim vijestima o napretku na ovom području. Naravno, nadam se da će BiH biti dio tog progresa i talasa koji očekujemo.
Kako to ostvariti? Vi stalno šaljete iste poruke, a situacija u BiH sve je nestabilnija?
– To pitanje, prvenstveno, trebate postaviti bh. liderima.
Razumije li EU šta se odista dešava u BIH?
– Ne znam. Šta se dešava u BiH?
Sve se više govori o raspadu zemlje. Jeste li vidjeli tekst iz „Financial Timesa“? Taj list upozorava upravo na ovaj problem te podvlači činjenicu da EU uopće nije jedinstvena na pitanju šta uraditi.
– Mi smo, naravno, veoma zabrinuti zbog aktualne političke situacije u BiH. Zato sam i apelirao na vaše lidere i ohrabrujem ih da postignu konsenzus kako kada su evropski ciljevi u pitanju, tako i reforme te demokratska pravila političkog života. Građani BiH traže od lidera vaše zemlje da im osiguraju normalan i perspektivan život.
Promjene Ustava
Šta Vam kažu bh. lideri? Hoće li Vas poslušati i prihvatiti sugestije koje im dajete?
– Vidjet ćemo. Naravno, vjerujem da se izjave EU shvataju ozbiljno. Jer, ne govorimo samo u svoje, pa ni ime samo Evropske komisije, nego i – uvjeren sam – većine, ako ne i svih članica Unije. EU u cjelini veoma je zabrinuta političkim razvojem situacije u BiH!
Budući da ste veoma zabrinuti, kako rekoste, šta EU očekuje da će se desiti u BiH?
– Očekujemo da bh. lideri poštivaju državne institucije i Dejtonski sporazum, da će se poduzeti reforme koje će osigurati da BiH nastupa i govori jednim glasom te da svoju budućnost vidi u EU. Očekujem da će se, također, stvoriti takav ustavni osnovi kojima će BiH postati funkcionalna država koja je u stanju da je pouzdani partner u EU.
Očuvana je stabilnost regiona
– Status quo na Kosovu bio je neodrživ. Ispitali smo sve moguće opcije da nađemo rješenje prihvatljivo za sve, a li se u tome nije uspjelo. EU je zato, nažalost, bila natjerana da proces ubrza prema završnici, na temeljima Ahtisarijevog plana. Stabilnost Kosova i regiona nakon toga očuvana je i tako treba biti i tako će biti u budućnosti. Cijeli ovaj region ima vrlo jasnu i vidljivu perspektivu i niko sebi ne treba dopustiti povratak u nacionalističku prošlost.
A ako se to ne desi?
– Bh. lideri imaju jasan izbor – ili se mogu nastaviti svakodnevno svađati među sobom, čime će svi procesi zaostajati, a BiH zaostajati u evropskom procesu, ili se suočiti s izazovima, provoditi reforme osigurati stabilan put ka EU.
Šta znači zaostajanje u evropskom procesu? Da će se vrata Unije zatvoriti za BiH?
– Mi nećemo zatvoriti vrata za BiH. No, ako vaša zemlja nije u stanju ispuniti uvjete koji se pred nju postavljaju, ona ne može biti dio EU. Ne možemo sebi priuštiti da imamo kao članicu zemlju koja toliko trpi zbog političkih blokada i zastoja, kako je to slučaj danas sa BiH. Ako bi se to desilo, onda bi EU bila blokirana. Dakle, nema ama baš nikakve šanse da ovakva BiH bude članica EU!
EU priprema novu, mnogo aktivniju strategiju za BiH. U pitanju je novi pristup Unije BiH. Je li to tačno?
– Bh. lideri su ti koji moraju naći snage da obnove duh zajedničke saradnje i rješavanja problema. To je ono što je bitno!
Koliko je realan strah da se ponovi situacija prije 18 godina kada EU uopće nije razumjela šta se na Balkanu dešava niti je, u konačnici, htjela razumjeti?
Očekujem djela
– Mogu reći da sam sa bh. liderima, uključujući i predsjednika Silajdžića, imao vrlo direktan i otvoren razgovor. Bio sam vrlo iskren i očekujem da će razgovor koji sam vidio sa bh. liderima dovesti do konkretnih djela.
– Dolazim iz zemlje koja je imala slično iskustvo. Tokom „zimskog rata“ moja domovina – Finska – nije dobila pomoć Zapada i postala je žrtvom agresije Sovjetskog saveza. To smo platili i velikim brojem žrtava i ogromnim razočarenjem. No, ne možete stalno biti ogorčeni i razočarani. Morate krenuti naprijed i početi sami graditi vlastitu budućnost. Tada će vam EU pomoći. No, preduvjet za to je određeni nivo konsenzusa kada su EU ciljevi u pitanju i perspektive članstva u Uniji, ali i poštivanje demokratskih procedura i pravila u samoj BiH.