Širom svijeta 28. septembar obilježava se kao Međunarodni dan slobodnog pristupa informacijama. Pravo na dostupnost informacija smatra se jednim od osnovnih ljudskih prava u svim demokratskim zemljama, bez obzira na zakone, mnogi novinarski radnici i građani i dalje ostaju bez traženih informacija.
Organizacije civilnog društva i novinari uglavnom daju presudan doprinos kako bi se osiguralo da vlasti odgovaraju na zahtjeve za informacijama od javnog značaja, ali i da bi javnost bila dobro informisana. S obzirom na kompleksnost bosanskohercegovačkog društva i osnovnog nedostatka vladajućih struktura, a to je odgovornost, zbog toga je teško doći do slobodnog pristupa informacijama, smatra izvršni direktor BIRN-a BiH Denis Džidić.
“Ključni problemi su da veliki broj institucija uvodi svoje interne pravilnike kojima ograničavaju pristup informacijama, a da to nije rješeno zakonima. Kao dobar primjer je da Tužilaštvo BiH ne objavljuje optužnice, a da zakonom to nije definisano, nego njihovim internim pravilnikom”, rekao je Džidić za BH Radio 1.
Prema istraživanjima Transparency Internationala u BiH javni organi u velikom broju ne dostavljaju tražene informacije građanima prema postojećem građanskom roku od 15 dana.
Rukovodilac odjela za analize javne politike Uglješa Vuković pojašnjava da je procenat koje institucije obrade u zakonskom roku manji od 50 posto, posebno iz javnih preduzeća, pravosudnih institucija i javne uprave.
Pozivajući se na zaštitu ličnih podataka, na zaštitu privatnosti, iako se radi o informacijama od javnog značaja i to može predstavljati građanima problem kada pokušaju pristupiti bilo kojoj informaciji od javnog značaja.
Ured koordinatora za reformu javne uprave u BiH zalaže se da sve institucije imaju obavezu da objavljuju sve informacije koje su od interesa za građane.
“Ured je usvojio politike i standarde proaktivne transparentnosti”, podsjetio je za BH Radio 1 državni koordinator Dragan Ćuzulan.
“Konkretno, radi se o 38 standarda proaktivne transparentnosti, koje smo tražili da institucije ispune. To bi podiglo nivo otvorenosti podataka prema građanima”, kaže Ćuzulan.
Pravo na pristup informacijama, također je od suštinskog značaja kako bi se osiguralo da vlasti odgovaraju za svoje politike i javnu potrošnju.