Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH), u saradnji sa projektom Tehničke podrške organizacijama civilnog društva (TACSO), 13. i 14. marta ove godine  u Sarajevu je organizirao dvodnevnu regionalnu konferenciju o rezultatima trećeg monitoringa reforme javne uprave.

Jedan od uvodničara konferencije bio je i Dragan Ćuzulan, koordinator za reformu javne uprave u BiH:

Uvažena ekselencijo,dame i gospodo,

Zadovoljstvo mi je prisustvovati današnjoj konferenciji koju vidim kao još jedan alat za unapređenje učešća civilnog društva u proces reforme javne upraveu BiH i zemljama regiona.

BiH, kao i druge zemlje Zapadnog Balkana, nalazi se u dugom i zahtjevnom procesu reforme javne uprave. Održiva rješenja u ovom procesu, pored otvorenosti i transparentnosti, povećanja efikasnosti i  odgovornosti institucija, zahtjevaju i uključivanje svih zainteresovanih strana – civilnog društva, medija i drugih interesnih grupa u proces izrade vladinih politika.

Nastavak provođenja reforme javne uprave potreban je ne samo zbog našeg opredjeljenja za evropski put nego, prije svega, kao pretpostavka za odgovoran i troškovno efikasan javni sektor. Ovo je i opredjeljenje Savjeta ministara BiH, entitetskih i vlade Brčko distrikta BiH kroz usvajanje Reformske agende, dokumenta koji je definisao glavne planove u pogledu socioekonomskih reformi. Novi strateški okvir reforme javne uprave koji pripremamo zajedno sa našim partnerima podrazumijeva intenziviranje procesa modernizacije javne uprave i on treba da podrži uspješnu implementaciju Reformske agende.

Naša je vizija organizovati modernu javnu upravu, koja će osigurati i poštovati moderne principe javne uprave na kojima počiva funkcionisanje javne uprave u Evropskoj uniji, poštovanje javnog interesa, zadovoljenje potreba građana i privrednih subjekata na način koji će garantovati uspješan proces približavanja i integrisanja BiH u porodicu evropskih zemalja.

Iako su mogućnosti uključenja najšire zainteresirane javnosti u procese kreiranja, provođenja i praćenja javnih politika značajno unaprijedjene, tokom proteklih godina uvodjenjem odgovarajućih pravnih normi, činjenica je, a što smo konstatovali i kroz naše godišnje izvješaje o napretku u provođenju reformskih mjera, da participativni pristup u razvoju javnih politika i propisa još uvijek nije zaživio u značajnijoj mjeri.

Upravo zbog toga smo i kroz pripremu novog strateškog okvira, kao jednu od mjera, predložili osiguranje inkluzivnog pristupa i uključenosti javnosti u fazi kreiranja, provođenja i praćenja strateških planova, javnih politika i propisa. Od suštinskog je značaja za demokratsko društvo, osigurati sistem efektivnog, transparentnog, informativnog i inkluzivnog donošenja odluka u najboljem interesu svih građana i interesu ukupnog ekonomskog i socijalnog razvoja, sistem koji bi trebao osigurati razvoj održivih javnih politika.

Kancelarija koordinatora za reformu javne uprave, pripremajući novi strateški okvir za nastavak reforme, predložila je uključivanje civilnog društva još u ranoj fazi u proces izrade ovog dokumenta. Međutim, razumijevanja za potrebe ranog uključivanja civilnog društva u samu izradu dokumenta nije bilo kod svih aktera u ovom procesu. Stoga smo predložili, a Zajednička radna grupa za izradu strategije prihvatila, uključivanje civilnog društva, akademske i biznis zajednice u ovaj proces kroz provođenje dodatnih javnih konsultacija. Kancelarija će, uz podršku njemačkog GIZ-a, organizovati dodatne javne konsultacije nakon što draft dokumenta bude međuinstitucionalno usaglašen. Očekujem da će civilno društvo svojim prijedlozima, a na bazi vlastitih istraživanja, dati doprinos formulisanju nacrta strategije reforme javne uprave. Svakako će i monitoring izvještaji koji će danas biti predstavljeni pomoći u sagledavanju cjelokupne slike potreba društva u cjelini. Na neke od analaza koji će biti prezentirani, i ranije smo upozoravali kroz naš sistem monitoringa.

Ova reforma je u zadnjoj Strategiji proširenja EU zauzela značajno mjesto. Uz vladavinu prava i ekonomsko upravljanje, predstavlja jedan od temeljnih stubova u odnosu na koje će se procjenjivati spremnost zemalja Zapadnog Balkana da postanu članice EU. Zahvaljujući ovom novom fokusu Evropske komisije i podršci koju ona pruža civilnom društvu kroz projekte u oblasti reforme javne uprave, vjerujem da ćemo zajedno, kroz dijalog i saradnju sa civilnim društvom, doći do boljih rezultata reforme javne uprave. Dosadašnje iskustvo nas je naučilo da prepoznamo i uvažimo civilno društvo kao nezaobilazan akter društvenih promjena i korektiv našeg rada.

Bez obzira s koje strane dolazimo, želim da vjerujem da nam je put isti – obezbjediti viši kvalitet pružanja usluga građanima i privrednim subjektima i stvaranje takve javne uprave koja će značajnije doprinjeti ekonomskoj stabilnosti i povećanju životnog standarda građana u Bosni i Hercegovini.

Zahvaljujem vam se na pažnji i želim vam uspješan rad.