S ciljem da se doprinese uvođenju upravljanja zasnovanog na rezultatima Savjet ministara BiH treba da utvrdi obavezu strateškog i sveobuhvatnog godišnjeg planiranja orijentisanog na toj osnovi za institucije, a planovi trebaju biti povezani sa ciljevima i usaglašeni sa programskim budžetom.

Ovo je jedna od preporuka koju je utvrdila Kancelarija za reviziju institucija BiH u izvještaju o izvršenoj reviziji učinkovitosti o temi "Upravljanje zasnovano na rezultatima kroz planove i izvještaje institucija Savjeta ministara BiH", koji je u posjedu BUKA.

Revizori su uočili da budžetski sistem zasnovan na ekonomskoj klasifikaciji daje ograničene informacije o tome kakav će biti budući uticaj odluka koje se trenutno donose.

Tako umjesto da se orijentiše na uticaj koji za rezultat ima učinkovito pružanje usluga, dosadašnje odobravanje budžeta prema ekonomskoj klasifikaciji je usmjereno, zaključak je revizora, na korištenje resursa, čime su poticaji za njihovo efikasnije i efektivnije upravljanje ograničeni. Ocijenjeno je da se na nivou institucija Savjet ministara BiH poduzimaju neke, ali ipak, ograničene aktivnosti čiji je cilj upravljanje zasnovano na rezultatima, te da su pokrenuti neki projekti s ciljem ispunjavanja uslova za članstvo u Evropskoj uniji.

U izvještaju Kancelarije za reviziju institucija BiH se naglašava da je Savjet ministara BiH odgovoran za utvrđivanje javnih potreba i definisanje aktivnih javnih politika za njihovo rješavanje (institucije Savjeta ministara BiH su zadužene za provođenje javnih politika, a budžetom se osiguravaju sredstva za njihov rad).

– Savjet ministara BiH u svojim politikama određuje pravce djelovanja, ciljeve i očekivane rezultate, a institucije ih u svojim godišnjim planovima trebaju razraditi do konkretnih mjera i aktivnosti koje će dovesti do ostvarenja. Ukoliko institucije ne planiraju prave mjere i aktivnosti, odnosno ukoliko ne analiziraju efekte i postignute ciljeve, a Savjet ministara BiH ih adekvatno ne nadzire, njihova efikasnost i postizanje je ugroženo. Samo donošenjem odluka, ciljevi se neće postići sami od sebe. Savjet ministara BiH treba jačati upravljanje prema rezultatima, a u kontekstu toga ističe se značaj planiranja, nadzor i evaluacija rezultata rada institucija Savjeta ministara BiH. Definisanje ciljeva i mjerljivih rezultata nije dovoljan uslov za opšti uspjeh programskog budžetskog planiranja i upravljanja zasnovanog na rezultatima. Da bi se postigao uspjeh neophodno je mijenjati stavove spram planiranja, stil rukovođenja, razvijati kapacitet rukovodioca, vodstva, delegirati odgovornosti…, navedeno je u izvještaju Kancelarije za reviziju institucija BiH.

Za utvrđivanje obaveze strateškog i sveobuhvatnog godišnjeg planiranja orijentisanog na toj osnovi za institucije, a čiji planovi trebaju biti povezani sa ciljevima i usaglašeni sa programskim budžetom kako stoji u preporukama nužno je donijeti odluku kojom bi se utvrdili minimalni zahtjevi za pripremu jednostavnih, preglednih i sadržajnih planova.

Donošenjem ovakve odluke, cijene revizori, institucije BiH bi bile prinuđene da razviju svoje planske i evalucione kapacitete usmjerene na rezultate. Odluku također, treba da prati izrada priručnika o planiranju, evaluaciji i izvještavanju zasnovanom na rezultatima, a za čiju pripremu bi se koristila iskustva ministarstava pravde i finansija i trezora, Sekretarijata Savjeta ministara BiH, Kancelarije koordinatora za reformu javne uprave i Direkcije za evropske integracije BiH.

Zaključak je da nakon što se utvrdi obaveza planiranja orjentisanog na rezultate, treba nužno osigurati praćenje primjene i planirati odgovarajuće obuke za državne službenike koji su nosioci planiranja.

Kancelarija za reviziju institucija BiH preporučila je u izvještaju Savjetu ministara BIH i da ojača nadzore i evalucione kapacitete Generalnog sekretarijata: osigura da se na sve prijedloge planova o radu institucija blagovremeno, prije njihovog razmatranja na sjednicama, osigura mišljenje Ministarstva finansija i trezora BiH i tijela Savjeta ministara BiH u smislu sa programskim budžetskim zahtjevom i planskim direktivama.

– Sekretarijat Savjeta ministara BiH trebao bi ojačati svoje nadzorne i evalucione kapacitete, aktivnije pratiti realizaciju odluka i zaključaka Savjeta ministara BiH i na osnovu toga davati mišljenja na prijedloge planova i izvještaja o radu institucija, zaključak je državnih revizora.

Preporuka je i da se odabere jedno ministarstvo ili institucija kod koje bi se kao pilot projekat počela primjenjivati logika upravljanja ka rezultatima, kojom bi se zamijenila detaljna regulativa, a što bi se kasnije moglo koristiti za ostale institucije.

Ocijenjeno je da bi Ministarstvo finansija i trezora BiH moglo predložiti tu instituciju prema kvalitet njenih programskih budžetskih zahtjeva.

– Institucija bi prvenstveno redukovala svoje interne procedure i pravilnike (broj i sadržaj) koji bi osigurali dovoljnu organizacionu fleksibilnost da u radu primjenjuje upravljanje usmjereno ka rezultatima. Toj instituciji bi se i budžet odobravao prema programskoj, a ne prema ekonomskoj klasifikaciji. Krajnji cilj ove reforme bio bi da se odluke o finansiranju donose na osnovu rezultata, a ne na osnovu obima administrativnog aparata, navedeno je u izvještaju.

Revizori preporučuju Savjetu ministara BiH i da sve strateške i godišnje planove, kao i izvještaje o radu institucija objavljuju na internetu. Objavljivanjem izvještaja osigurala bi se veća transparentnost rada institucija, te podigla njihova javna odgovornost za sredstva koja koriste za svoje poslovanje.

Analiza koju je sačinila Kancelarija za reviziju institucija BiH pokazuje da programski budžet zasnovan na rezultatima omogućava: veću transparentnost, povećava efikasnost u vršenju javnih usluga, orijentiranost na rezultate koji treba da budu ostvareni, poboljša nadzor, osigura bolju alokaciju oskudnih resursa te poboljša fiskalnu disciplinu jer ovakav budžetski sistem omogućava bolje postavljanje prioriteta.

– Upravljanje zasnovano na rezultatima je zahtjevan posao, traži volju i angažovanje svih uposlenika u javnoj upravi. Glavna prednost je u tome što proces odlučivanja dobiva veću snagu i što se povećava potencijal za odgovornost Savjeta ministara BiH prema Parlamentarnoj skupštini BiH, stoji u zaključku tima revizije učinka.

Državni revizori naglašavaju da su im provedene analize planskih i izvještajnih dokumenata institucija, te obavljeni intervjui sa njihovim kompetentnim predstavnicima uključenih i odgovornih za implementaciju i dva analizirana strateška cilja omogućili da sagledaju kako i koliko su institucije uvele upravljanje zasnovano na rezultatima.

U skladu s tim navedeno je da posmatrajući samo analizirane planske direktive Savjeta ministara BiH može se zaključiti da postoje određeni nedostaci koji mogu uticati na blagovremeno postizanje strateških ciljeva. Postojećim smjernicama za planiranje, nadzor i izvještavanje definisana je obaveza izvještavanja o planiranim aktivnostima, ali ovo, po ocjeni državne revizije – u potpunosti ne zadovoljava kriterije planiranja po zahtjevima upravljanja zasnovanog na rezultatima.

Konstatovano je i da se prilikom definisanja strateških ciljeva za institucije koje ih trebaju realizovati, javljaju određeni nedostaci koji utiču na njihovo postizanje.

Planske direktive – smjernice za planiranje Savjeta ministara BiH, uprkos predstavljenim problemima, stav je tima revizije učinka, zadovoljavale su većinu kriterija upravljanja zasnovanog na rezultatima. Tako, analizirane direktive Savjeta ministara BiH, ocjena je, sa otklonjenim nedostacima mogu postati primjer dobrih praksi za sve druge direktive koje Savjet ministara BiH bude donosio. (Buka)