Dnevni list: – Reforma javne uprave u BiH jedan je od ključnih kriterija za prijem BiH u Europsku uniju. Međutim, od 2003., kada je napravljena Studija izvodivosti, do prvog kvartala 2012. godine ostvaren je nedovoljan napredak. Europska unija je u svom izvješću kazala kako je određeni pomak u procesu reforme uprave evidentan, BiH ima državnu strategiju, kao i revidirani akcijski plan za implementaciju, ali državni Ured koordinatora za reformu treba još jaču potporu da bi postigao bolje rezultate. Građani i dalje čekaju u redovima na šalterima institucija i popunjavaju na desetke papira za koje plaćaju pristojbe.
Komplicirane i opsežne administrativne procedure odbijaju i strane investitore te gospodarstvenike koji bi željeli pokrenuti posao u našoj državi. Milijuni maraka troše se na administraciju u kojoj radi veliki broj ljudi na svim razinama u BiH. Kako je kazala Semiha Borovac, koordinatorica Ureda koordinatora za javnu reformu BiH, u idućem razdoblju planirano je vršenje analize rada tijela javne uprave na osnovi koje bi se utvrdilo gdje postoji višak, a gdje manjak radnika.
"Administracija nije toliko gomilana na razinama entiteta i BiH koliko je to slučaj u županijama i općinama. Na državnoj razini čak imamo manjak stručnog kadra i zbog toga se radi na stručnom osposobljavanju državnih službenika koji će moći iznijeti ovaj proces koji se tiče ulaska BiH u EU", kazala je Borovac, dodavši da će problem viška administracije postojati sve dok se proces reforme javne uprave ne spusti i na niže razine.
Acijski plan 1, usmjeren na usvajanje zakona i podzakonskih propisa, koji se trebao implementirati od 2007. do 2010. godine, djelomično je realiziran. Većina zakona jest usvojena, ali konkretni rezultati za građane i poduzeća su mali, te je cilj Revidiranog Akcijskog plana 1 upravo zadovoljenje njihovih potreba.
Najviše je urađeno u segmentu institucionalne komunikacije koji se tiče međusobne komunikacije institucija, ali i komunikacije između institucija, medija i građana. Ipak, istaknuto je kako se Zakon o slobodi pristupa informacija i dalje ne primjenjuje kako treba. Napredak je ostvaren i u segmentu “E-uprave”, odnosno javne uprave koja svoje usluge pruža preko interneta i koja bi bila dostupna građanima 24 sata dnevno. Republika Srpska je mnogo više napredovala u ovoj oblasti od Federacije i Brčko Distrikta. Usvojila je set zakona, formirala Agenciju za informatičko društvo, te provela projekt elektroničkih matičnih knjiga. Dakle, građani ovog bh. entiteta sad mogu izvaditi rodni list na bilo kojem šalteru općine bez obzira gdje su rođeni.
Također, u RS-u je valjanost digitalnog dokumenta izjednačena s papirnim, što znači da građani ili gospodarski subjekti ne moraju imati hrpu papira, već da to sve mogu poslati i preko e-maila. Federacija kaska za RS-om zbog svoje složene strukture, te je kod nas u tijeku formiranje Zavoda za informacijsko društvo. Napredak koji je učinjen na svim razinama je e-sjednica, gdje su svi sudionici sjednice uvezani računalima na kojima imaju sve potrebne dokumente, za razliku do prije kada su bili tiskani deseci papira. Procjenjuje se da će se ovim potezom ostvariti ušteda od desetak tisuća maraka.