Kako, kada i zašto je osnovan Ured koordinatora za reformu javne uprave ili šta to obuhvata i koji su ciljevi?
Ured koordinatora za reformu javne uprave formiran je odlukom Vijeća ministara BiH 2004. godine, ali je reforma javne uprave počela ranije. Na inicijativu Vijeća za implementaciju mira u BiH iz 2003. usvojen je dokument „Reforma javne uprave – naš program“, koji je identificirao da javna uprava u BiH ne zadovoljava potrebe građana, kao i da za ispunjenje evro – integracijskih uslova, BiH treba osnažiti postojeće upravne kapacitete. Iste godine Studijom izvodljivosti za početak pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju preporučeno je formiranje tijela koje će koordinirati reformu javne uprave, a godinu kasnije osnovan je Ured, čija je temeljna zadaća koordinacija, usmjeravanje reformskog procesa i monitoring rezultata provedbe Strategije RJU i njenih akcionih planova. Još jedna važna zadaća Ureda odnosi se na operativno upravljanje donatorskim novcem kojim se finansira provedba reforme javne uprave.
Ured koordinatora pripremio je i izradio jedinstvenu Strategiju reforme javne uprave u BiH. Recite nešto o ciljevima, mjerama, načinu rada – ko je sve uključen?
Reformom se bh. administrativni prostor treba približiti evropskom po svim standardima i kriterijima koji se odnose na profesionalnu administraciju, transparentnu javnu upravu, veću efikasnost u radu i učinkovitost. Ova reforma pomaže administraciji u pogledu povećanja stručnosti, osposobljenosti i kvaliteta rada, a to se neminovno odražava i na kvalitet usluga koje građani i privredni subjekti s pravom očekuju od javne uprave. Reformisana uprava istovremeno postaje faktor koji omogućava kontinuirani i održivi društveno-ekonomski razvoj. Važno je da reformu provodimo na osnovu jednog dokumenta – Strategije koju istovremeno provode uprave BiH, Republika Srpska, Federacija BiH i Brčko Distrikt BiH. Da bi se reforma mogla istovremeno i jednakim intenzitetom provoditi na svim nivoima, bilo je potrebno, uz Ured, uspostaviti mehanizme koordinacije, u kojima participiraju službenici iz različitih institucija svih nivoa vlasti. Ti mehanizmi uspostavljeni su Zajedničkom platformom za implementaciju Akcionog plana 1 iz 2007. godine. Najvažnija karika ovog mehanizma jeste Koordinacioni odbor za ekonomski razvoj i evropske integracije kojeg čine predsjedavajući Vijeća ministara BiH, premijeri entitetskih vlada i gradonačelnik Distrikta. Oni snose političku odgovornost za reformu. Najveći dio posla nose entitetski i koordinator za reformu javne uprave BDBiH koji koordiniraju reformskim procesom u ime svojih vlada. Sljedeći u nizu su državni službenici – predstavnici različitih institucija koji su direktno uključeni u provedbu reformskih mjera na terenu. Njihov rad ne bi bio moguć bez donatora, koji su uložili novac u Fond za reformu javne uprave. To je prvi put da su donatori povjerili svoj novac jednoj domaćoj instituciji, te da nam nisu nudili svoje projekte, već te projekte sami kreiramo u skladu sa našim potrebama i prioritetima.
Vizija Ureda je unaprijeđenje usluga vlasti posredstvom reformirane javne uprave, a misija iniciranje, koordinacija i promocija reforme na svim nivoima s ciljem zaštite interesa građana BiH. Koliko ste do sada uspjeli u ovom zadatku?
Ostvarenju naše vizije i misije pomaže politička podrška koju imamo, ali i činjenica da je u proces uključen veliki broj državnih službenika koji daju doprinos reformi tako što sudjeluju u kreiranju naših projekata i njihovoj implementaciji, a na taj način i stvaranju promjena u svim dijelovima uprave, na terenu. Sve to garantuje ispunjenju našeg cilja. Reformski put je dug, zahtjevan i temeljit, te traži kompletnu modernizaciju javne uprave, naročito s aspekta osposobljavanja državnih službenika da odgovore zahtjevima koji se pred BiH postavljaju u procesu pridruživanja sa EU.
Reforma javne uprave je prepoznata kao jedan od ključnih prioriteta u okviru Evropskog partnerstva za BiH, dok je u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa BiH naglašena saradnja na daljem razvoju efikasne i odgovorne javne uprave u BiH. Šta je do sada urađeno?
Tačno je da je reforma javne uprave jedan od ključnih prioriteta Evopskog partnerstva, te da je značajna za buduće pregovaranje sa EU. Delegacija Evropske unije u BiH u svojim godišnjim izvještajima bilježi pomake u oblasti reforme javne uprave, ali i određene nedostatke koje će trebati ispraviti u predstojećem periodu. Izvještaji, prije svega govore o potrebi dodatne izgradnje administrativnih kapaciteta uprave u BiH. No, vratimo se onome što je do sada urađeno. Ako pogledamo oblast upravljanja ljudskim potencijalima, vidjećemo da imamo uspostavljene agencije za državnu službu, nove zakone o državnoj službi i mnogo transparentniji sistem zapošljavanja službenika na javnim konkursima. Krećemo se ka profesionalizaciji javne uprave i depolitizaciji, iako taj cilj nismo uspjeli postići sasvim do kraja. U ovoj oblasti radili smo na razvoju sistema za upravljanje učinkom, te obučili oko 600 rukovodećih službenika, a oko 60 njih su obučeni da budu treneri. Radili smo na informatičkom opismenjavanju oko 1.600 državnih službenika, koji danas koriste najnovije verzije programa. Taj program još traje i trenutno oko 800 službenika pohađa obuke za rad na računarima. U oblasti izrada politika i strateško planiranja učinjeni su značajni pomaci: pored pravnog okvira uvedene su savremene metode i standardi u oblasti strateškog planiranj, što do sada nije bio slučaj. U ovoj oblasti vođeni su projekti educiranja službenika po evropskim modelima i standardima i oko 300 državnih službenika iz tri državna i 10 entitetskih ministarstava obučeno je u oblasti strateškog planiranja, a oko 350 službenika je imalo obuke o načinima i tehnikama usklađivanja domaćih propisa sa EU zakonodavstvom. U oblasti e-uprave radimo na uvezivanju infomacionih sistema kroz jedan reformski projekat, a na svim nivoima su pokrenute početne aktivnosti ka uspostavljanju sistema za nadzor i akreditaciju ovjerilaca digitalnih potvrda (sistem je uspostavljen u cjelosti u RS, dok su na ostalim nivoima doneseni zakoni poput Zakona o elektronskom potpisu, Zakona o elektronskom pravnom i poslovnom prometu, Zakona o elektronskom dokumentu i sl.). To će, kada okončamo ovaj posao, doprinijeti nesmetanoj komunikaciji između javne uprave i poslovne zajednice. Napredak na nivou BiH ogleda se takođe u početku provedbe Strategije razvoja Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka za period 2010 – 2015. IDDEEA je zajedno sa Ministarstvom civilnih poslova već pokrenula aktivnosti izmjene zakona o jedinstvenom matičnom broju, ličnoj karti, prebivalištu i boravištu i putnim ispravama, što je potrebno za provedbeno ostvarivanje elektronskih usluga. U oblasti upravnog postupka Vijeće ministara, Vlada RS i Vlada BDBiH usvojili su Program za poboljšanje kvaliteta upravnog odlučivanja, a očekujemo da će to uskoro učiniti i Vlada FBiH. Program podrazumijeva izmjenu zakona o upravnom postupku, te omogućava elektronsku komunikaciju sa strankama. U oblasti javnih finansija trenutno pripremamo informatizaciju sistema trezora, a u oblasti institucionalne komunikacije rađeno je dosta, prije svega na otvaranju uprave i povećanju njenje transparentnosti, kroz zapošljavanje službenika za informisanje, uspostavljanje web stanica u većini institucija, izgradnju planske komunikacije, ali i efikasnije rješavanje zahtjeva građana za pristupom informacijama.
Koje su sve oblasti javne uprave obuhvaćene reformom?
Strategija je predvidjela reformu kroz dva akciona plana – AP1 i AP2. Akcioni plan 1 sadrži konkretne mjere i aktivnosti koje ispunjavaju institucije uprave u sljedećim oblastima: Strateško planiranje, koordinacija i izrada politika, Javne finansije, Upravljanje ljudskim potencijalima, Upravni postupci i upravne usluge, Institucionalna komunikacija i E-uprava. Kantoni u Federaciji i općine u RS i FBiH nisu direktno uključeni u podjelu odgovorornosti i koordinacionu strukturu Strategije RJU. Međutim, u Revidiranom akcionom planu 1 neke mjere odnose se i na kantone te općine. Drugi akcioni plan trebao bi, između ostalog, unaprijediti organizacione strukture javne uprave u smislu njene bolje funkcionalnosti kako bismo jednog dana postali dio evropskog administrativnog prostora.
Recite nešto o dinamici provođenja zacrtanog?
Mjere i aktivnosti iz prvog Akcionog plana istekle su krajem 2010. godine, a mi smo, u skladu sa Zajedničkom platformom, uradili njegovu reviziju i zajedno sa ekspertima analizirali šta smo postigli u svakoj oblasti, koje su mjere ispunjene, a koje ne. Neke od njih bile su prevaziđene ili ih jednostavno nije bilo moguće provesti. Stoga smo predložili nove mjere koje institucije uprave u BiH trebaju ispuniti do kraja 2014. godine i one su ugrađene u novi Revidirani akcioni plan.
Jeste li zadovoljni postignutim?
Uprava u BiH je prešla pola puta u implementaciji zacrtanih mjera i ciljeva iz Strategije. Iako smo dosta postigli, pred nama je još puno posla, a jedan od njih je i razvoj drugog Akcionog plana. Pripremili smo dokument „Osnovi za razvoj drugog Akcionog plana“ koji ćemo proslijediti vladama na usvajanje. Također, dodatno moramo jačati mehanizme koordinacije koji su presudni za provedbu reforme javne uprave. Ne možemo biti nezadovoljni, mada uz napor svih sudionika u procesu reforme, možemo učiniti i više.
Koji su projekti završeni, koji u toku i šta planirate?
UO Fonda za reformu javne uprave odobrio je 15 projekata iz šest reformskih oblasti. Uspješno je realizirano šest projekata, pet ih je u fazi implementacije, a ostali u fazi pripreme projektne ili tenderske dokumentacije. To su sljedeći projekti: „Skica razvoja centralnih organa vlada u BiH“, „Unaprijeđenje pravila i procedura za izradu zakona, drugih propisa i općih akata u BiH“, „Uspostava mreže info polica“, „Strateško komuniciranje“, „Obuka službenika za odnose s javnošću“, „Izrada programa za poboljšanje kvaliteta upravnog odlučivanja u BiH“, „Razvoj sistema za upravljanje učinkom u strukturama državne službe u BiH“, „Transponiranje EU zakonodavstva u pravni sistem BiH“, „Obuka državnih službenika za primjenu informacijskih tehnologija i rad na računarima“, „Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka“, „Informacijski sistem upravljanja budžetom“, „Uspostavljanje savremenih odjela za upravljanje ljudskim potencijalima u organima uprave u BiH“, „Informacijski sistem trezora Brčko distrikta“, „Izgradnja kapaciteta za borbu protiv korupcije u strukturama državne službe u BiH“, „Obuka službenika za odnose s javnošću – faza II“. Svi ovi projekti su finansirani, dakle, iz Fonda za reformu javne uprave. Imamo i projekte koji su finansirani iz IPA fonda, a sudjelujemo i u implementaciji drugih projekata koji finansiraju međunarodni donatori, poput projekta „Strateško planiranje i izrada politika“, koji je provodio i spješno okončao UNDP. Zajedno sa koordinatorima iz entiteta i BDBiH dogovorili smo set novih prioritetnih projekata, čija je realizacija predviđena od 2012 do 2014. godine. Radi se o projektima kao što su: Javno-privatno partnerstvo, Izrada software-a za podršku izradi nacrta zakona i drugih propisa, Uspostavljanje i/ili ojačavanje kapaciteta institucije/a za kontrolu propisa i uspostavljanje sistema redukcije administrativnih prepreka, Implementacija zajedničkih servisa za eUsluge i dr.
Da pomenemo i poteškoće pri provođenju reforme – podrška, prepreke, dobra i loša iskustva?
Reforma javne uprave složen je proces i zahtjeva angažman brojnih učesnika. Državnim službenicima koji su uključeni u rad nadzornih timova reforma javne uprave je dodatni posao. Uključenost u ovaj proces od njih zahtjeva dodatno vrijeme i angažman. I Delegacija Evropske komisije u svom zadnjem izvještaju zatražila je da se posao koordinatora profesionalizira. Naša iskustva govore da bez saradnje, zajedničkog rada, dijeljenja istih ciljeva i to svih nas koji sudjelujemo u ovom procesu nemoguće je očekivati velike pomake. Stoga je potrebna veća saradnja institucija, veći angažman ali i odgovornost. Uglavnom smo skloni da pozitivno pričamo o reformi i svaki završen projekat dobar je primjer zajedničkog rada i postizanja zajedničkih ciljeva. Kao dobar primjer izdvojila bih zajednički rad državnih službenika u nadzornim timovima, ali i spremnost koordinatora na nivoima FBiH, RS i Brčko distrikta da rade na ostvarenju zajedničkih ciljeva.