Ekonomija zasnovana na znanju, sa jasnim naglaskom na obrazovanju, istraživanju, tehnološkom razvitku, inovacijama i poduzetništvu, srž je Europske strategije održivog rasta. Koliko novca Europska unija ulaže u istraživanje i kako dobiti podršku EU za svoje projekte?
Formulacija europskih istraživačkih politika i provođenje europskih istraživačkih programa su, iznad svega, politička i pravna obaveza koju je Europska unija preuzela još Sporazumom iz Amsterdama (1997). Time se nastojalo naglasiti da su istraživački i tehnološki razvitak ključni element u funkcionisanju industrijalizovanih društava poput europskih. Konkurentnost poduzeća i zaposlenje koje oni mogu da osiguraju zavise u velikoj mjeri o tom razvitku, kao što zavise i zaštita potrošača u EU ili pak zaštita okoliša.
Istraživački rad postaje sve složeniji, a troškovi istraživanja rastu, jednako kao i zahtjevi za inovatorskim rješenjima. Organizacija saradnje na različitim nivoima, koordiniranje nacionalnih i europskih politika, povećanje mobilnosti istraživača i druge mjere stoga djeluju kao racionalna rješenja za sve veći broj izazova u ovom domenu i istovremeno predstavljaju tzv. europsku dodanu vrijednost. Pored toga, Unija putem svojih fondova za potporu istraživanjima nastoji da uveća konkurentnost europskih regija, te je tako, primjera radi, 2007.godine apelovala na države članice i europske regije da efikasnije koriste dostupne fondove.
Unija posjeduje tri ključna financijska instrumenta potpore istraživanju i inovacijama. Na prvom mjestu je koheziona politika EU koja se inače financira iz Strukturalnog fonda i Kohezionog fonda. Na drugom mjestu je tzv. Istraživački okvirni program (Research Framework Programme), a na trećem Okvirni program za konkurentnost i inovacije.
Da bi netko aplicirao za ove fondove, potrebno je da prethodno razvije svoje ideje i jasan prijedlog projekta. Važno je da se kandidati vode svojim idejama, a ne sredstvima koja su im potencijalno na raspolaganju. Neki od primjera su: uvećanje ili unaprijeđenje istraživačkog kapaciteta organizacije putem raznih vrsta treninga; razvitak novih proizvoda ili usluga upotrebom inovacija; razvoj poduzeća, putem širenja poslovanja ili stupanjem u partnerstva.
Kada se razviju jasne ideje o tome šta se želi postići, tada se mogu razmatrati financijske opcije. Pored tri navedena instrumenta, potpora inovativnim projektima u domenu poljoprivrede, šumarstva ili industrije hrane može da se dobije i iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, a projektima u domenu ribarstva iz Europskog ribarskog fonda.
Iz strukturalnog fonda EU će se za period od 2007 do 2013. godine izdvojiti više od 86 milijardi eura za potrebe istraživanja, inovacija i poduzetništva. Alokacija ovih sredstava državama članicama ili regijama zavisi od njihovog razvitka.
Okvirni program FP7 raspolaže budžetom od 50 milijardi eura u periodu 2007-2013.godine. To je specifičan financijski instrument EU namijenjen isključivo potpori istraživanja i razvitka. On se koristi za sufinanciranje istraživanja i tehnološkog razvoja putem individualnih i kolektivnih projekata. Okvirni program EU formiran je 80-ih godina prošlog stoljeća, i otad on igra ključnu ulogu u multidisciplinarnom istraživanju i saradnji na istraživačkim projektima unutar, ali i van Europe.
Okvirni program za konkurentnost i inovacije ima za cilj da potakne konkurentnost europskih poduzeća i raspolaže budžetom od 3.6 milijardi eura u istom periodu. Ovdje se poseban naglasak stavlja na eko-inovacije, usluge potpore poduzetništvu, efikasniju upotrebu informaciono-komunikacionih tehnologija i pomoć razvoju informatičkog društva.
Nakon određivanja mogućih izvora financiranja, potencijalnim kandidatima ostaje još da se detaljnije informiraju putem informacionih centara koji, za ovu svrhu, postoje širom EU. Nacionalni informacioni centri postoje u svih 27 članica, kao i u drugim zemljama koje učestvuju u FP7 programu, kao što je Bosna i Hercegovina. Ti centri omogućavaju detaljnu potporu, mnoštvo praktičnih informacija i pomoć u svim etapa sudjelovanja u programu. To podrazumijeva savjete o tehničkim i administrativnim pitanjima koja se tiču poziva za podnošenje prijedloga, pronalaženje partnerskih organizacija ili dodatnih financijskih izvora.
Osam miliona eura je na raspolaganju za razvoj partnerstva, razmjenu know-how i iskustava, povećanja kapaciteta istraživanja u zemljama Zapadnog Balkana za bilo koju vrstu istraživanja koju pokriva EC FP7. Ovaj poziv posebno pokrenut za ove zemlje je jedinstvena prilika da se ojača naučno-tehnički potencijal u saradnji sa partnerima iz država članica EU i posebno sa njenim regijama.
U kooperativnom programu Okvirnog programa FP7 koji pokriva devet tematskih područja, predviđene su "aktivnosti u oblasti naučne međunarodne suradnje" (SICA), a zemlje Zapadnog Balkana su pomenute u nekoliko radnih programa kao ciljna regija.