Ukidanjem neefikasnih propisa u Federaciji privrednicima bi se uštedjele ogromne svote novca koje sada izdvajaju za razne dozvole, rješenja, saglasnosti i sl. To je pokazao i primjer Republike Srpske u kojoj je već završen prvi stadij regulatorne reforme populano nazvane Giljotina propisa.
Naime, Tarik Šahović, voditelj projekta regulatorne reforme u BiH kojeg vlade u BiH provode zajedno s Međunarodnom finansijskom korporacijom(IFC), kaže da su po završetku prvog stadija reforme u RS-u uštede za poslovni sektor na godišnjem nivou, izračunate korištenjem međunarodno prihvaćene metodologije modela standardnih troškova, iznosile oko 23 miliona KM.
U Federaciji se već krenulo u drugu drugu fazu ove reforme iako je još u toku provedba prve.
U prvoj fazi vlasti bi trebale ukloniti prepreke koje onemogućavaju aktivnosti inspekcijskih organa na terenu, a koje su otvarale prostor za nelegalnu konkurenciju i slabo poslovno okruženje.
"Institucije Vlade FBiH i spoljni eksperti su detaljno utvrdili obim i analizirali oko 900 zakona i propisa koji propisuju inspekcijski nadzor, a Vladi su predložene neposredne izmjene i dopune u 68 zakona i propisa kroz 451 preporuku", kazao je Tarik Šahović, voditelj ovog projekta.
Vlada je usvojila ove preporuke i svim federalnim ministrima početkom februara naložila da pripreme službene prijedloge i proslijede ih Vladi i Parlamentu na konačno usvajanje.
Smatra da bi ministarstva bez odlaganja trebala proslijediti ove prijedloge i omogućiti izmjene i dopune zakona. Te izmjene bi trebale pomoći u smanjivanju nelegalne konkurecije i unaprijeđenja poslovnog okruženja.
"Još uvijek čekamo da vidimo koliko brzo će ministarstva sprovesti ovaj korak, jer će to imati veliki utjecaj na uspjeh prve faze", kaže Šahović.
Što se tiče predviđenih izmjena zakona u drugoj fazi ovog projekta, koja je zvanično pokrenuta u decembru 2009. godine, kaže da u ovom trenutku još uvijek ne znaju koje izmjene zakona će podrazumijevati.
"Što se tiče druge faze, fokusiramo se na sveobuhvatno pojednostavljenje i poboljšanje administrativnih postupaka na nivou FBiH. Tokom ove faze, vlasti će izvršiti pojednostavljivanje izdavanja dozvola, saglasnosti, rješenja i sl. koja predstavljaju opterećenje za poslovne subjekte", kaže on.
Ističe da je u okviru ove faze, kompletiran popis svih administrativnih postupaka na nivou FBiH u kojem su navedena 384 postupka.
"Ova 384 postupka će biti predmet poboljšanja i pojednostavljenja, čime će se utvrditi koja regulativa će biti izmjenja i dopunjena u ovom procesu", kaže on.
Kako bi se identifikovali što bolji načini za unaprijeđenje administrativnih postupaka i privrednici su bili pozvani da pošalju prijedloge i sugestije oko toga koje bi se procedure mogle pojednostaviti. Šahović kaže da je kao dio procesa konsultacija, održano pet radnih sastanaka sa privrednim udruženjima/komorama.
Ističe da ovaj proces nije bio zamišljen kao mehanizam za pritužbe poslovnih subjekata nego da su sastanci bili organizovani u cilju dobivanje konkretnih prijedloga od komora o tome kako unaprijediti određene administrativne postupke. Na sastancima je učestvovalo osam različitih privrednih udruženja/komora u ime svog članstva. Kaže da su kao rezultat ovih sastanaka, dobili preporuke za unaprijeđenje oko 10% administrativnih postupaka.
Ističe da trenutno analiziraju podatke i predlažu poboljšanja sa svojim kolegama iz Vlade FBiH. "Očekuje se da će se neke od preporuka za poboljšanje naći pred Vladom FBiH u aprilu ili maju 2010. godine, a kompletan paket preporuka za sve ostale procedure nedugo nakon toga`", kaže on.
Očekuje se da će Vlada FBiH usvojiti preporuke i otpočeti implementaciju, uz kreiranje stalnog ureda za regulatornu reformu koji će vršiti monitoring i nastaviti ovaj proces u predstojećim godinama što je ističe, u skladu sa uobičajenim praksama u zemljama Evropske unije.
Nastaviti s uklanjanjem barijera poslovnom sektoru
Iako je u Republici Srpskoj okončan prvi stadij regulatorne reforme i ostvarena određena poboljšanja jasno je, kaže Šahović, da je moguće i potrebno napraviti dodatna poboljšanja.
Ističe da zemlje Evropske unije poput Nizozemske, Slovenije i drugih imaju uspostavljen višegodišnji kontinuirani proces otklanjanja barijera poslovnom sektoru. Ovaj proces baziran je na jasnom setu ciljeva pojednostavljenja za svaku godinu koji se objavljuje i dostupan je javnosti. Kaže da se čitav proces odvija u bliskoj saradnji sa poslovnim subjektima.
Zato kaže da je regulatorna reforma u Republici Srpskoj bila dobar korak naprijed. "Ona je bila potrebna poslovnim subjektima ali je i pokazala predanost Vlade unaprijeđenju poslovnog okruženja", kaže Šahović, objavljeno je na portalu ekapija.ba