Fena: Ustavna reforma ostaje ključna reforma koju treba provesti u BiH da bi se napravila djelotvorna, pravedna i u cijelosti funkcionalna država sposobna da zadovolji sve zahtjeve procesa integracija EU, jedan je od zaključka iz zajedničke izjave koju su delegacije Evropskog parlamenta i Parlamentarne skupštine BiH usaglasile po završetku 12. interparlamentarnog sastanka 15. i 16. februara u Sarajevu.
U izjavi dostavljenoj danas iz PSBiH potcrtan je značaj uključivanja i angažiranja civilnog društva u ovaj proces, a ukazano je i na potrebu provedbe zahtjeva iz presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Finci i Sejdić", koja utvrđuje da Ustav diskriminira građane koji ne pripadaju trima konstitutivnim narodima.
BiH se obavezala, postajući članicom Vijeća Evrope i ratificiranjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, osigurati potpunu usklađenost s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i postpristupnim obavezama Vijeća Evrope, istaknuto je u izjavi.
Izražava se nada da relevantna pravila koja uređuju izbore mogu biti izmijenjena i dopunjena prije sljedećih općih izbora da bi se izbjeglo da se ti izbori provode prema odredbama koje krše Evropsku konvenciju o ljudskim pravima.
U izjavi se ocjenjuje da je BiH u prošloj godini i dalje sporo napredovala u ispunjavanju zahtjeva vezanih za Proces stabilizacije i pridruživanja, a posebna zabrinutost je izražena nedostatkom napretka u stvaranju funkcionalnije i održivije strukture države, kao i na jačanju poštivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Odgovorne vlasti su pozvane da pokažu više odlučnosti i pažnju ponovo usmjere na prioritetne oblasti koje je utvrdilo Evropsko partnerstvo, a posebno da se uspostavi bolja saradnja između PSBiH i Vijeća ministara BiH.
Osuđeno je unilateralno odustajanje od reformi, a zatraženo je da se osiguraju jednaka prava za konstitutivne narode i ostale.
Izraženo je razočarenje što su nacionalistička retorika i populističke izjave političkih lidera i dalje veoma česta pojava, te je apelirano na političke lidere da se suzdrže od politike mržnje, nacionalnih programa i secesionizma.
Delegacije su u zajedničkoj izjavi podsjetile da je EU u više navrata potvrdila svoju opredijeljenost teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH u skladu s Dejtonskim mirovnim sporazumom.
Mišljenja su da je tranzicija kojom domaće vlasti preuzimaju potpunu odgovornost, uz podršku specijalnog predstavnika EU, jedini način za moguću kandidaturu za članstvo u EU, dok osporavanje odluka visokog predstavnika samo odgađa ovaj proces.
Podsjetile su da su izgledi za članstvo u EU ponuđeni BiH kao jednoj državi, a ne njenim konstitutivnim dijelovima te da su pokušaji narušavanja suvereniteta države u potpunosti neprihvatljivi.
Ponovile su odgovornim vlastima da odgovor EU u vezi s mogućom aplikacijom BiH za članstvo može biti pozitivan samo ako se ostvari dovoljan napredak u procesu reformi.
Primijetile su sa žaljenjem da zemlja još nije ispunila pet ciljeva i dva uvjeta kao polazište za tranziciju Ureda visokog predstavnika u ured specijalnog predstavnika EU, te podstiču nadležne vlasti da intenziviraju napore da bi se ispunili preostali ciljevi i uvjeti.
Pozdravile su Sporazum o izvršenju krivičnih sankcija s Republikom Hrvatskom i Srbijom, koji je u pripremi, te smatraju da je to pozitivan korak ka vladavini prava u regionu koji je inicirala BiH.
U izjavi se izražava zadovoljstvo što su odgovorni organi vlasti ubrzali svoja nastojanja vezano za reforme da bi ispunili uvjete utvrđene Mapom puta za liberalizaciju viznog režima, te ih ohrabrile da ulože dodatne napore da bi ostvarili cilj potpune liberalizacije.
Također, delegacije su pozvale Evropsku komisiju da, u slučaju pozitivne procjene evropskih eksperata, predoči zakonodavni prijedlog za liberalizaciju viza početkom proljeća 2010. godine.
Izražena je i zabrinutost zbog ograničenog napretka u unapređenju fiskalnih politika, bavljenju strukturnim reformama i stvaranju jedinstvenog ekonomskog prostora širom zemlje, što dalje otežava ekonomsku situaciju u BiH koja je već teško pogođena globalnom ekonomskom krizom.
Zatraženo je od nadležnih entitetskih organa vlasti intenziviranje napora za provođenje mjera usaglašenih uvjetima stand- by aranžmana s MMF-om, uključujući reforme kojim bi se sistem socijalnih naknada učinio održivim, efikasnijim i pravičnijim.
Izražena je nada da će uz pomoć pretpristupnih fondova EU, odgovorni organi koji donose odluke početi provoditi efikasne strukturne ekonomske reforme, te da će u Federaciji BiH oživjeti proces privatizacije.
Kada je riječ o medijima u BiH, u izjavi je naglašen značaj slobode izražavanja, uključujući slobodne i nezavisne medije, ali je također ukazano na potrebu politički nezavisnog regulatornog tijela za komunikacije.
Oštro su osuđeni napadi na novinare i zatraženo od odgovornih organa preduzimanje odgovarajućih mjera da se takvo što izbjegne u budućnosti.
Osim toga, delegacije u izjavi pozivaju medije, uključujući javne emitere, da ne emitiraju programe koji izazivaju netoleranciju.