Nezavisne novine: Privreda BiH mogla bi krenuti putem oporavka tek 2011. godine, procjenjuju ekonomisti. Iako se do sada uglavnom govorilo da će oporavak domaće privrede stići naredne godine zbog niza negativnih okolnosti, to će se desiti tek 2011. godine.

“Očekujem da ćemo iz negativnog rasta izaći 2010. godine i zabilježiti blagi pozitivni rast od 0,5 posto, a da ćemo stabilnom uzlaznom putanjom krenuti tek 2011. godine”, smatra Azra Hadžiahmetović, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.

Ističe kako oporavak u BiH neće doći sam od sebe uprkos globalnim pozitivnim kretanjima.

“Moraćemo puno toga uraditi kako bismo ostvarili optimističan scenario. Okolnosti su se promijenile i neki drugi sektori postali su konkurentniji u odnosu na vrijeme prije svjetske ekonomske krize. Zahtjevi izvoznih tržišta su promijenjeni. Stoga će biti potrebno restrukturiranje naše privrede, a prije svega ispunjavanje zahtjeva evropskog tržišta, ali i tržišta regiona koja se sve više evropeiziraju. Hrvatska i Srbija su sve bliže Evropskoj uniji, a s obzirom na to da su za nas posebno značajna, treba računati sa promjenama koja se i na njima događaju”, ocjenjuje Hadžiahmetovićeva.

Dodaje da će tempo oporavka u 2011. ovisiti od toga šta će biti urađeno u prvoj polovici 2010. godine.

“Naredna godina je izborna i to je hendikep za našu privredu jer će fokus više biti na drugim oblastima nego na ekonomiji”, ističe Hadžiahmetovićeva.

Ekonomista Muris Čičić takođe smatra da bi se ekonomski rast u narednoj godini mogao kretati oko nule ili 0,5 posto, dok bi uočljiviji i stabilniji rast mogao uslijediti 2011. godine.

“U 2011. godini i u našoj zemlji osjetiće se efekti rasta u zapadnim zemljama, a tada možemo očekivati i konsolidovanje izvoznih narudžbi i aktiviranje evropskih fondova koji bi nam pomogli da prevaziđemo probleme ukoliko steknemo status kandidata za članstvo u EU”, pojašnjava Čičić.

Kaže da problemi sa smanjenjem budžetskih prihoda u oba entiteta utiču na kresanje razvojnih programa, što se odražava na zaposlenost. Zbog toga je aranžman s MMF-om, smatra Čičić, vrlo pozitivan jer će dovesti do toliko potrebnog balansiranja javne potrošnje.

S prognozama o blagom rastu bh. privrede u 2010. godini slaže se i Stevo Pucar, predsjednik Sekcije za makroekonomiju Udruženja ekonomista RS – SWOT, navodeći da i Evropska banka za obnovu i razvoj prognozira povećanje privrednih aktivnosti u BiH od 0,8 odsto u narednoj godini.

Naglašava, međutim, da i rast od oko tri posto, koji se prognozira za 2011. godinu, neće biti dovoljan za dostizanje ranijeg nivoa proizvodnje i značajnije poboljšanje životnog standarda građana.

“Mi smo posljednjih četiri-pet godina imali rast od pet do šest posto, a da nismo ostvarili značajno povećanje životnog standarda. Za takvo nešto potrebno je ostvarivati znatno više stope rasta”, naglašava Pucar.

Upozorava da bi kašnjenje sredstava MMF-a ili njihov izostanak imao nepovoljan uticaj na sve vrste javne potrošnje, ali i da postoji problem što MMF sa svojim pravilima koje postavlja pred vlade, koja se tiču javne potrošnje i makroekonomske stabilnosti, ograničava mehanizme, koji bi mogli podstaći izlazak iz krize.