Reporter: Prema posljednjim podacima institucije uprave u BiH ispunile su do kraja marta ove godine 34,55 odsto mjera iz Akcionog plana 1 Strategije reforme javne uprave.
Najveći napredak u implementaciji mjera iz Akcionog plana 1 zabilježen je u oblasti Upravljanje ljudskim potencijalima (ULJP) i iznosi 41,93 odsto, a najmanji je u oblasti Informacione tehnologije (27,19 odsto). Iako je riječ o malim procentima, generalno gledajući oni su uspjeh za reformu ovog obima, imajući u vidu složenost administrativnih nivoa i dugotrajnost reforme svakog velikog sistema kakav je uprava.
„Mi stalno naglašavamo da je Strategija reforme javne uprave jedina strategija koja ima egzaktno iskazano praćenje napretka. To znači da dokument nije, niti će ostati, ‘mrtvo slovo na papiru’ jer monitoring podrazumijeva dokumentovano dokazivanje napretka i analizu ispunjenja mjera Strategije i AP 1. Što se tiče samih mjera koje su ispunjene, spomenuću samo neke. U oblasti Javnih finansija donesen je Zakon o Fiskalnom vijeću BiH te je uspostavljen Sekretarijat Fiskalnog vijeća, dok je u oblasti Upravnog postupka ispunjeno 70 odsto mjera koje se bave upravnom inspekcijom. U oblasti Informacionih tehnologija, Vlada RS je osnovala Agenciju za informaciono društvo, te je kvalitetno implementiran eBoard, sistem za elektronsko vođenje sjednica Vlade RS. Takođe, na nivou BDBiH doneseni su strateški dokumenti u vezi sa razvojem informacijskog društva“, kaže u intervjuu za „Novi Reporter“ koordinator za reformu javne uprave Nevenka Savić.
Šta je sve urađeno u oblasti Upravljanja ljudskim potencijalima?
Na svim nivoima doneseni su odgovarajući propisi podzakonski akti kojima su detaljnije razrađena zakonska rješenja i uređena pojedina pitanja iz domena postojećih zakona o državnoj službi/upravi. Pokrenute su i na nekim nivoima, kao što je to RS, završene inicijative za izradu novih zakona o državnoj službi, kao i izmjene i dopune postojećih zakona nivo BiH i FBiH. Tu su i propisi o platama u organima uprave/državnoj službi. U većoj ili manjoj mjeri, trend je da se kod pripreme novih zakonskih rješenja nastoje adresirati neka od reformskih opredjeljenja iz Strategije RJU, mada su i dalje izraženi otpori promjenama i nivo koordinacije horizontalne i vertikalne, u revidiranju zakonskih rješenja nije na zadovoljavajućem nivou. Nekoliko međunarodnih organizacija i donatora u proteklom periodu bilo je uključeno u pružanje tehničke i savjetodavne pomoći organima uprave i institucijama nadležnim za sprovođenje reforme u oblasti ULJP UNDP BiH, DFID, Delegacija EC. Od posebne važnosti je projekat „Uvođenje informacionog sistema za upravljanje ljudskim potencijalima“ (HRMIS) koji finansira EC putem Delegacije u BiH. Sistem treba osigurati moderan alat za praćenje evidencija o zaposlenim u državnoj službi i podršku mnogim drugim funkcijama modernog ULJP, za pojedinačne institucije, ali i za zaposlene u državnoj službi.
Kancelarija koordinatora je pripremila nekoliko projekata koji se finansiraju sredstvima Fonda za RJU, a među njima su: „Obuka državnih službenika za primjenu informacionih tehnologija i rad na računarima“, „Uspostavljanje savremenih odjela za upravljanje ljudskim potencijalima u organima uprave u BiH’’. Najveć i napredak ostvaren je na planu izgradnje kapaciteta za ULJP i u segmentu koji sadrži reformske mjere usmjerene na obuku i stručno osposobljavanje zaposlenih u državnoj službi. Tako su djelimično realizovane i aktivnosti usmjerene na pojednostavljenje konkursnih procedura.
Kancelarija koordinatora upravlja i Fondom za RJU. Koliko novca su donatori dali za Fond, te ko su donatori Fonda?
Memorandumom o razumijevanju o uspostavljanju Fonda donatori su se obavezali da će u Fond za RJU uložiti po 1,5 milion eura i to u periodu od 2006. do 2009. godine. Donatori Ambasada Kraljevine Nizozemske, Odjel za međunarodni razvoj Ujedinjenog Kraljevstva, Sida, do sada su uplatili na račun Fonda ukupno 1.787.425 KM. Budući da finansijske regulative zabranjuju Delegaciji Evropske komisije da objedinjuje finansiranje, ona se obavezala da će obezbijediti direktnu tehničku podršku za Kancelariju s ciljem pružanja podrške uspostavljanju Kancelarije i kreiranju i razvoju Strategije, takođe u vrijednosti od 1,5 milion eura.
Upravni odbor Fonda krajem prošle godine odobrio je ukupno jedanaest projekata u vrijednosti 7.574.278 KM. Projekti uključuju sva četiri upravna nivoa Savjet ministara BiH, Vladu FBiH, Vladu RS i Vladu Brčko Distrikta BiH, i njima je obuhvaćeno svih šest reformskih oblasti iz Akcionog plana 1.
Koji projekti su finansirani iz Fonda za RJU i da li je počela realizacija i jednog od njih?
Kancelarija koordinatora za reformu javne uprave počela je implementaciju prvog projekta i riječ je o projektu „Uspostava mreže info polica“, dok je ostalih 10 projekata u proceduri javnih nabavki, u fazi pripreme ili odobravanja tenderske dokumentacije. Cilj pomenutog projekta jeste međusobna razmjena informativnog materijala centara izvršne vlasti u BiH i informisanje građana o nadležnostima i uslugama tih centara. Pripremljeni su projekti koji bi trebalo da rezultuju budžetom kojim će se moći informatički upravljati, punktovima na kojima će građani ostvarivati usluge za koje sada moraju otići u instituciju uprave, unaprijeđenim procedurama za izradu zakona, državnim službenicima obučenim za upotrebu informacionih tehnologija u radu, upravljanjem učinkom državnih službenika ili kreiranju okvira standarda za buduće e-usluge uprave.
Da li su još neke zemlje zainteresovane da svoj novac usmjere u Fond?
Do sada je, od donatora Fonda za RJU, DFID dodatno uložio jedan milion eura u Fond. Sada u Fondu imamo na raspolaganju 5,5 miliona eura. Na DCF sastanku Forum donatorske koordinacije, koji je nedavno održan u Sarajevu, Kancelarija koordinatora donatorima je predstavila Fond za reformu javne uprave, naglasivši da je to prva institucija u BiH kojoj su na upravljanje povjerena donatorska sredstva, i da Fond predstavlja izvor za finansiranje tehničke i stručne pomoći u implementaciji projekata, definisanih na osnovu aktivnosti iz Akcionog plana 1 Strategije reforme javne uprave u BiH. Naglašeno je da su za punu implementaciju AP 1 potrebna dodatna novčana ulaganja za projekte koji su planirani za naredni period i na čijem razvoju Kancelarija kontinuirano radi. Uputili smo poziv donatorima da se pridruže Fondu i da na taj način daju svoj doprinos reformi javne uprave u BiH.
Šta je urađeno do sada na izradi akcionog plana 2 Strategije reforme javne uprave?
Evropska komisija svojevremeno je finansirala izradu funkcionalnih pregleda u osam ključnih sektora, prepoznatih kao sektori u kojima su neophodne reforme. Rezultat tih pregleda u oblasti poljoprivrede, okoliša, zdravstva, obrazovanja, pravosuđa, povratka izbjeglica, rada i zapošljavanja, te policije jeste set preporuka, koje se odnose na izgradnju kapaciteta neophodnih za usvajanje i kasnije sprovođenje acquisa pravnih propisa Evropske zajednice. Kancelarija nije imala dovoljno kapaciteta za daljnji razvoj tog dokumenta i u međuvremenu smo radili na tzv. horizontalnim reformama iz AP 1. Pošto je od izrade funkcionalnih pregleda prošlo dosta vremena, bilo je potrebno napraviti presjek stanja u sektorima i sagledati to u svjetlu novih dokumenata koji su usvojeni, poput SSP-a ili Evropskog partnerstva. Kancelarija na tome trenutno radi, a za mjesec-dva trebalo bi da dobijemo tehničku pomoć EK, koja će, između ostalog, pomoći u izradi nacrta akcionog plana 2. To je jedan od prioriteta Evropskog partnerstva i vrijeme je da ozbiljno radimo na njegovom ispunjavanju.
Slažete li se s ocjenom da je birokratski aparat u BiH preglomazan, neefikasan i skup? Hoće li u akcionom planu 2 postojati mjere za smanjenje obima administracije?
Dugo već govorimo o neefikasnosti bh. administracije. Nema sumnje da ona može biti racionalnija i bolje organizovana. Ali, funkcionalni pregledi pokazali su, recimo u sektoru poljoprivrede da BiH ima dvostruko manje zaposlenih u odnosu na Sloveniju ili petostruko manje u odnosu na Austriju. Uspostavljanje agencija za sigurnost hrane, za zaštitu bilja, Ureda za veterinarstvo i drugih tijela posljedica je preuzimanja evropske legislative u ovim oblastima kao njihov neposredan zahtjev.
U nekim drugim sektorima, opet, imamo bespotrebna preklapanja. Teško je u ovom trenutku reći kakva će rješenja, u pogledu obima i organizacije administracije biti ponuđena. Vjerujem da nam je svima jasno da će reorganizacija i racionalizacija, kao i smanjenje fragmentiranosti na jednom nivou ili između njih biti nužni. Ne zaboravimo da je konačni cilj BiH članstvo u EU, a jedan od kriterija za to jeste izgradnja administrativnih kapaciteta koji će biti u stanju da odgovore izazovima i obavezama Unije. Dakle, naša administracija moraće biti efikasnija, učinkovitija i koherentnija.
Smatrate li da su institucije u BiH sposobne za preuzimanje acquis communautairea?
Institucije u BiH imaju kapacitete za preuzimanje acquisa. Svakako, čitav proces mora biti dobro koordinirana, gdje je potrebno, državni službenici dodatno obučeni. Savjet ministara BiH je Odlukom o formiranju radnih grupa za usklađivanje pravnih propisa BiH sa acquis communautaire stvorio pravne i institucionalne pretpostavke za obavljanje tog važnog zadatka u procesu približavanja EU. Formirano je osam radnih grupa i one su operativne. Takođe, Sektor za promociju evropskih integracija DEI pripremio je, a Savjet ministara BiH usvojio Plan i program edukacije i stručnog usavršavanja državnih službenika u BiH o procesu evropskih integracija, koji predviđa kao jednu od tematskih cjelina usklađivanje zakonodavstva, a kao ciljnu grupu službenike na državnom i entitetskom nivou, naročito članove radnih grupa za usklađivanje zakonodavstva.