Nezavisne novine: Prema procjenama američke vlade, u BiH živi oko 6.000 djece koja nemaju ime i čije rođenje nikad nije registrovano.
"Za većinu te djece vjeruje se da su romskog porijekla. To dovodi do velikih prepreka da ta djeca pristupe raznim beneficijama poput obrazovanja i zdravstvenih usloga", objavljeno je u izvještaju o ljudskim pravima u BiH, koji je Stejt department objavio prije nekoliko dana.
Jasminka Džumhur, ombudsman za ljudska prava BiH, kaže da je problem u tome što ta djeca, samim time što nisu registrovana, nemaju matični broj, što je osnov za ostvarivanje svih drugih prava.
Neregistrovana djeca koče ukidanje viza
Rješavanje problema neregistrovane djece jedan je od uslova za stavljanje BiH na bijelu šengensku listu, odnosno za ukidanje viznog režima BiH s većinom zemalja EU.
"Iz toga je sasvim jasno da taj problem nije samo pitanje kršenja ljudskih prava te djece, nego problem koji se tiče svih nas", upozorava Jasminka Džumhur, ombudsman za ljudska prava BiH.
"Bez matičnog broja nemoguć je pristup školi, nemoguće je dobiti zdravstvenu zaštitu i druge beneficije", kaže ona.
Dodaje da je jedan od načina na koji se to može riješiti da se uporede evidencije o registrovanim porodima u bolnicama s brojem roditelja koji dolaze da prijave rođenje svoje djece.
"U Italiji se roditelji koji to ne učine automatski prosljeđuju u kancelariju nadležnog tužilaštva na procesuiranje", upozorava ona.
Džumhurova ističe da u pitanju nisu samo romska djeca, jer su bez matičnog broja ostala i djeca roditelja koji su tokom rata sticajem okolnosti ostali bez svog matičnog broja.
Prema njenim riječima, problem je i međusobna neusklađenost entitetskih zakona, a opet i njihova neusklađenost sa državnim zakonom.
Nela Kačmarčik, službenica za komunikacije UNICEF-a, kaže da je u pitanju ozbiljno kršenje Konvencije o pravima djeteta UN-a, koja govori o tome da svako dijete ima pravo na ime i nacionalnost.
"Veliko je pitanje šta se dešava s tom djecom kada dođu kod doktora, jer za državu ta djeca ne postoje. Da li će se doktor sažaliti na to dijete i pružiti mu pomoć? Za UNICEF je to ključno pitanje", ističe ona.
Saliha Đuderija, pomoćnica ministra za ljudska prava BiH, kaže da se radi na tome da se u izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti uvede uredba da svako dijete starosti do 18 godina bezuslovno dobije zdravstvenu njegu koju treba.
"U nekim kantonima Federacije je to već na snazi, ali u ostalim slučajevima liječnici to prećutno odavno primjenjuju. I sami roditelji se snalaze i tu djecu prijavljuju na drugo ime, pa ta djeca uglavnom dobiju zaštitu koja im treba", kaže ona. Prema njenim riječima, veći je problem što nemarni roditelji, koji nisu djecu registrovali, često neće ni odvesti djecu kod ljekara.
Saliha Đuderija kaže da je njeno ministarstvo zajedno s UNHCR-om i UNICEF-om formiralo mobilne timove koji obavljaju registraciju ovakve djece, te da je kroz te akcije registrovano više od 2.000 djece, pa je i ukupan broj time smanjen.
Šaha Ahmetović, predsjednica Udruženja Roma "Veseli brijeg", kaže da su joj poznati slučajevi Roma koji nisu registrovali svoju djecu nakon rođenja.
Kaže da se u jednom slučaju radi o nevjenčanom bračnom paru, gdje se jedan supružnik fiktivno oženio kumom u Švedskoj radi dobijanja švedskih dokumenata.
"Nakon što su u Ambasadi dobili odbijenicu, rođeno je dijete i sad je potrebno ili da kum iz Švedske prizna to dijete kao svoje ili da se ovo dvoje razvedu", kaže ona.
U drugom njoj poznatom slučaju, žena je otišla od muža iz Njemačke i u vanbračnoj zajednici u BiH stekla dijete sa čovjekom koji je preminuo.
I u tom slučaju, kaže ona, potrebno je da supružnik iz Njemačke prizna dijete ili da dođe do razvoda.
"Moja je preporuka da se procedure što je moguće više pojednostave kako bi što više djece bilo registrovano i postalo dio društva", navodi Ahmetovićeva.