Oslobođenje: Evropska komisija zajedno sa državnim koordinatorom za IPA programe radi na projektu dobijanja 40 miliona eura hitne pomoći za ublažavanje posljedica ekonomske krize. "Cilj je da se umanje efekti globalne ekonomske krize. Na tome sarađujemo sa državnim koordinatorom za IPA programe, a odluka o samom finansiranju još nije donesena. Ovaj program posebno će se koncentrisati na projekte koji se tiču pomoći za razvoj malih i srednjih preduzeća, otvaranju nova radna mjesta u vidu infrastrukturnih radova.
Sve ove projekte radimo u saradnji sa međunarodnim finansijskim institucijama. Tih 40 miliona eura dodatno će pomoći da BiH pristupi programu pomoći od čak 250 miliona eura. To će biti sredstva kroz različite programe koje obezbjeđuje Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Evropska investicijska banka (EIB) i Njemačka razvojna banka" kazao je za Oslobođenje šef Delegacije Evropske komisije u BiH Dimitris Kourkulas.
Kriza kao alibi
• Koliko će ekonomska kriza uticati na proširenje EU na zemlje zapadnog Balkana?
"Saglasan sam da kriza utiče na EU, ali ne vjerujem da će imati negativan efekt na politiku daljeg proširenja, iz jednostavnog razloga jer proširivanje EU na zemlje zapadnog Balkana nikada nije bilo finansijsko pitanje. Sami finansijski troškovi za EU, da bi uključila ove zemlje, dosta su zanemarljivi. U dodatku tome je ekonomski interes Evrope da se i ovaj dio u potpunosti integrira u nju. Jedina stvar koja bi zemlju mogla da odvuče od EU je nemogućnost njenih vlasti da ispune sve uslove koji su postavljeni, odnosno nemogućnost da provodi politike i zakone EU. Da budem još konkretniji, oni koji na bilo kakav način onemogućavaju provođenje reforme u pogledu evropske perspektive BiH, nikako ne bi smjeli koristiti ekonomsku krizu kao alibi za neprimanje u EU, naprotiv, kriza je dodatni intres da se taj proces ubrza."
Ima li specijalnih uslova za dobijanje spomenutih sredstava?
"Nema novih ili posebnih uslova, to su uglavnom svi uslovi za odobravanje i upotrebu IPA sredstava. Naglašavam da ništa od ovoga još nije odobreno. Moramo proći proceduru odobravanja i potvrde svih zemlja članica EU u Briselu, ali naš cilj je da sve to bude gotovo kako bismo u septembru ove godine započeli realizaciju finansijske podrške."
Postoji li opasnost da ova sredstva na neki način propadnu?
"Da, to postoji kao mogućnost, ali kako mi učestvujemo u odlučivanju i odabiru projekata, nastojaćemo da to budu kvalitetni projekti i da budu predloženi na vrijeme. Nemamo razloga da brinemo oko projekata jer mi smo počeli na vrijeme sa njihovom izradom. Kada budu odobreni, trebaće nam puna saradnja domaćih vlasti kako bi bili provedeni u praksu."
Ima li još nekih programa pomoći međunarodnih institucija za prevazilaženje ekonomske krize koje bi BiH mogla zatražiti?
"Kao što sam rekao, ovi programi su namijenjeni samo za BiH kako bi se lakše nosila sa negativnim uticajem krize, u dodatku toga, u planu su projekti koji će biti regionalnog karaktera. To su projekti u izradi, ono što je odvojeno za BiH je ovih 40 miliona i 250 miliona koje su BiH stavile na raspolaganje međunarodne finansijske organizacije. Pored toga, razgovaramo o mogućnosti pokretanja određenih projekata koji bi bili regionalnog karaktera. To još nije konkretno i u ovom trenutku ne mogu potvrditi hoće li biti realizovani. Također u planu je da se pokrene program kojim bi se pružila tehnička pomoć centralnim bankama zemlja kako bi se lakše nosile sa krizom, ali to nije još potvrđeno."
U određenim regionalnim programima za ublažavanje posljedica ekonomske krize nema BiH. Mislite li da bh. vlasti posvećuju dovoljno pažnje ekonomskoj krizi?
"Još ne znamo koliko je dug vremenski period i koliko duboko će ta kriza utjecati na ekonomiju BiH. Iz tog razloga ne bih htio da me neko doživi kao osobu koja iščitava lekcije bh. vlastima. Ali ako se uzme u obzir ono što druge zemlje rade, uvijek postoji dodatnog prostora za još više mjera, pogotovo što vjerujem da će kriza ovdje biti ozbiljna. Posebno me brinu sve socijalne posljedice. Zbog toga smatram da su sve mjere koje se mogu poduzeti kako bi se riješila socijalna pitanja i poboljšala socijalna koordinacija u BiH više nego korisne."
Ekonomska kriza će vjerovatno usporiti ekonomsku integraciju BiH, hoće li to usporiti proces pridruživanje BiH Evropskoj uniji?
"Ne postoji nikakva veza između ovih pitanja, ekonomska integracija je nedostatak integracije ekonomije unutar BiH. Bosna i Hercegovina ne može postati dio zajedničkog tržišta EU sve dok cijela BiH ne bude jedinstveno tržište."