Bosna i Hercegovina po ekonomskim slobodama u svijetu pozicionirana je na 134. mjesto u 2009. godini sa 53,1 indeksnih poena što našu zemlju svrstava u red prilično neslobodnih ekonomija.

Prema izvještaju The Heritage Foundation koja je u saradnji sa Wall Street Journal uradila ovo istraživanje, Indeks ekonomskih sloboda za 2009., BiH je u odnosu na prošlu godinu nazadovala za 0,8 poena. Od 43 evropske zemlje, BiH je na 40. mjestu, a iza nas su samo Rusija, Ukrajina i Bjelorusija. Parametri po kojima je rađeno istraživanje obuhvataju slobodu poslovanja (59,9 poena), slobodu trgovine (77,2), fiskalnu slobodu (71,8), veličinu države (37,6), monetarnu slobodu (79,0), slobodu ulaganja (50,0), finansijsku slobodu (60,0), vlasnička prava (10,0), slobodu korupcije (33,0) i radnu slobodu (52,1 poen).

Prema podacima The Heritage Foundation, sloboda trgovine i monetarna sloboda u BiH su daleko iznad svjetskog prosjeka, a međunarodna trgovina čini osnovu ekonomskog rasta zemlje. Izvoz raste godišnje oko 20 procenata po dekadi. Kontrolisana inflacija također doprinosi ekonomskoj ekspanziji i sa relativno moderniziranim bankarskim sektorom, značajno je reformiran finansijski sistem zemlje.

Velika potrošnja administracije, nizak nivo vlasničkih prava i rasprostranjena korupcija drže ekonomske slobode na niskom nivou. Također, komplikovan i netransparentan zakonski sistem pričinjava probleme stranim i domaćim investitorima. Prema podacima The Heritagea sloboda započinjanja, djelovanja i zatvaranja biznisa limitirana je bh. zakonskom regulativom. Za startanje biznisa je potrebno 60 dana, dok je u svijetu prosjek oko 38 dana. Dobijanje dozvole za rad traje duže od svjetskog prosjeka od 225 dana.

Istovremeno, u BiH djeluju dvije različite poreske politike u entitetima. Najviša stopa poreza na dohodak je 15 posto, a poreza na dobit 30 posto. U posljednjoj godini udio poreznog prihoda u postotku bruto društvenog proizvoda (GDP) bio je 41,2 posto.

Ukupni državni rashodi u BiH, uključujući državnu potrošnju i transferna plaćanja su vrlo visoki. U posljednjoj godini, državna potrošnja je dostigla 45,6 posto GDP-a.

Jedna od pozitivnih stvari za BiH je kontrolisana inflacija koja iznosi oko 3,0 posto na godišnjem nivou od 2005. do 2007. godine.

Što se tiče investicija, zakon stranim ulagačima daje ista prava kao i domaćim investitorima. Sa izuzetkom naoružanja i medija, gdje je strana kontrola ograničena na 49 posto, ne postoje ograničenja za investiranje. Zakon zabranjuje eksproprijaciju i nacionalizaciju imovine, osim u posebnim uslovima i sa kompenzacijom.

Većina banaka u BiH sada su privatne i čine više od 80 posto bankovnog kapitala, te pružaju lak pristup kapitalu i puni spektar bankovnih servisa. Svaki entitet ima nerazvijen, ali rastući nebankovni finansijski sektor i male berze.

Imovinski registri su uveliko nepouzdani, ostavljajući transfer imovine otvorenim za sporove. Sudski sistem ne pokriva adekvatno komercijalne aktivnosti. Sudske odluke je teško sprovesti, a ugovori su skoro neprimjenjivi, ali i implementacija zakona za zaštitu prava intelektualne svojine je neadekvatna.

Korupcija u BiH je široko rasprostranjena, a naša zemlja je na 84. mjestu od 179 zemalja u Indeksu opažanja korupcije Transparency Internationala za 2007. godinu. Sudije tipično traže mito i odgovaraju na pritisak javnih zvaničnika. Proces registracije posla i davanja dozvole je naročito ranjiv na korupciju.

Tržište rada radi pod relativno nefleksibilnim propisima zapošljavanja koje ometa stvaranje zaposlenosti i rast produktivnosti, zapažanje je The Heritage Foundationa, prenosi portal e-kapija.