Oslobođenje: Prvi sastanak privremenog odbora za praćenje primjene privremenog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Evropske unije (EU) i Bosne i Hercegovine bit će održan u utorak, 7 oktobra.
U međuvremenu bi na sjednici Vijeća ministara BiH trebao biti imenovan privremeni odbor, saznaje Oslobođenje od Osmana Topčagića, direktora Direkcije za evropske integracije BiH.
Odgovornost na premijeru
Neke zemlje imaju ministarstva evropskih integracija, a BiH – Direkciju za evropske integracije. Prema riječima prvog čovjeka Direkcije Osmana Topčagića, nebitno je kako će se zvati institucija koja se bavi evropskim integracijama ako ona funkcioniše.
„U Srbiji se zove kancelarija, u Makedoniji i Crnoj Gori sekretarijat, a u Albaniji ministarstvo. U Mađarskoj se prije ulaska u EU time bavilo Ministarstvo vanjskih poslova, a u Sloveniji ured, ali je imala i ministra. Bitna je, zapravo, suština. Kod nas je dobro to, iako na to ponekad zaboravljamo, da je premijer, odnosno, predsjedavajući Vijeća ministara Bosna i Hercegovine odgovoran za čitav proces evropskih integracija. Samim tim, ta situacija je bolja nego da se tim poslom bavi ministar. U Srbiji, Makedoniji i Crnoj Gori se tim pitanjima bave potpredsjednici vlada“, rekao je Topčagić.
Privremeni odbor
„Na sastanku privremenog odbora ćemo vidjet kako Evropska komisija ocjenjuje dosadašnji stepen primjene SSP-a i da li traži nešto novo ili drugačije. Prezentirat ćemo ono što smo do sada uradili i kako gledamo na daljnje aktivnosti. To će biti prvi susret i prva nešto zvaničnija indikacija primjene SSP-a. Takođe, u petak ističe rok za primjenu godišnjeg izvještaja o napretku. U godišnjem izvještaju će se naći i naše aktivnosti od 15. juna ove godine do danas. Tu se nalazi i 30 prioriteta, ali i sve druge aktivnosti navedene u evropskom partnerstvu. Pripremili smo i akcioni plan za evropsko partnerstvo i očekujemo da će ga Vijeće ministara BiH usvojiti do kraja ove sedmice“, rekao je Topčagić.
Na pitanje da li će BiH biti jedna evropska država koja je u EU ušla s entitetima, Topčagić, nije mogao dati konkretan odgovor, ali je naglasio:
„Do sada nam kolege iz EU nisu govorile smijemo li imati entitete. Uvijek se kaže da je unutrašnje uređenje države stvar nje same, pa tu imamo monarhije, republike, centralizovane ili decentralizovane države. EU želi efikasan mehanizam odlučivanja i održiv sistem vlasti, ekonomski racionalan. Oni traže sistem koji odluke može donositi u razumnom vremenu i ispunjavati uslove i u procesu ulaska i nakon ulaska u EU. To je ključni prioritet u evropskom partnerstvu iz novembra prošle godine“.
Podijeljena odgovornost
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji je naša zemlja potpisala s EU spada u treću generaciju evropskih sporazuma ponuđenih isključivo zemljama zapadnog Balkana. Ovaj dokument je mješovitog karaktera, što znači da su za područja saradnje dijelom odgovorne zemlje članice, a dijelom EU. Njegovom provedbom naša zemlja bi trebalo da riješi odnose s EU na sva tri njena stuba – ekonomska politika i zajedničko tržište, zajednička vanjska i sigurnosna politika, te pravosuđe i unutrašnji poslovi.