Nezavisne novine: BANJALUKA – Čelnike lokalnih zajednica u Republici Srpskoj ubuduće bi mogli birati odbornici, a ne građani, nakon što je Vlada juče neočekivano predložila entitetskom parlamentu hitne izmjene pratećih zakona.

Uoči raspisivanja lokalnih izbora, Vlada je po hitnom postupku parlamentu uputila izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi i Izbornog zakona RS. Ukoliko ovakav prijedlog dobije zeleno svjetlo Skupštine, načelnici i gradonačelnici bi birali odbornike u lokalnom parlamentima, a ne birači direktno, kao do sada.

Starim načinom izbora, koji je već juče naišao na žestok otpor nevladinog sektora, tvrde u Vladi, izbjegli bi političku nestabilnost lokalnih zajednica. Podatak o deset pokrenutih opoziva direktno izabranih načelnika i blokadi nekih opština, kažu u Vladi, dovoljno govori o neefikasnosti direktnog izbora načelnika, koji je u našu izbornu praksu uveden 2004. godine.

Zoran Lipovac, ministar uprave i lokalne samouprave, vjeruje da povratakm na stari sistem građani ne bi bili zakinuti na demokratičnosti, jer im je, kaže, u interesu da se ne suočavaju sa nestabilnosti lokalnog sistema.

"Povratkom na posredni sistem izbora većina ovih problema će nestati", rekao je Lipovac.

U Centru civilnih inicijativa, pak, tvrde da je situacija potpuno suprotna i apeluju na poslanike da ne poslušaju Vladu.

"Ovo je nečuveno i van svih demokratskih principa", tvrdi Željko Ninković iz CCI-ja, koji je juče i sam došao u Vladu i suočio argumente s ministrom Lipovcem.

On je zamjerio Vladi što je ovaj prijedlog zakona iznjedrila bez bilo kakve javne rasprave i bez uključivanja građana u čitav proces, kako bi oni sami kazali da li žele da načelnika izaberu ili da im ga nametne politička volja skupštinske većine.

Ipak, izrazio je nadu da će se poslanici izdići iznad "sitnih političkih interesa" i glasati protiv Vladinog prijedloga.

Prema riječima Branka Petrića, člana Izborne komisije BiH, generalno se smatra da je direktni izbor demokratičniji način izbora, ali vlasti u Banjaluci, ako je rekao, imaju pravo da mijenjaju zakon, ako to žele.

"To je stvar političke odluke, jer je riječ o nadležnosti koja pripada entitetima. Naše je da provodimo njihove odluke, kako god oni odlučili", kazao je Petrić.

U posljednje dvije godine, skupštinske većine u 10 opština pokušale su da obore načelnika i izvedu ga na referendum kako bi se suočio sa voljom građana. To im je pošlo za rukom u pet opština, gdje su načelnici opozvani.

Opozicija protiv

Vladin plan o povratku starog načina izbora načelnika opština naišao je na protivljenje opozicije, ali i na uzdržanost kod nekih SNSD-ovih koalicionih partnera.

SDS je najoštriji prema Vladinom planu, uvjeren da se izmjene zakona predlažu zbog toga što, kako tvrde, opada rejting SNSD-a i PDP-a.

"Očigledno je da su vlasti procijenile da ne mogu dobiti načelnike na direktnim izborima, pa su kao posljedicu te panike posegle za promjenama", rekao je Mladen Bosić, predsjednik SDS-a.

I DNS, koalicioni partner SNSD-a, vjeruje da su predložena rješenja loša, mada im, kažu, ne smeta bilo kakav način izbora. Prema mišljenju Marka Pavića, lidera DNS-a, povratak na stari sistem bi od načelnika napravio partijske poslušnike, a ne ljude koji treba građanima da podnose račune.

Branislav Borenović, šef Poslaničog kluba PDP-a, ocijenio je oba sistema – i direktni i posredni – da imaju i dobre i loše strane, ali kaže da ima dosta razloga da njihovi poslanici dignu ruku za Vladin prijedlog.

Socijalistička partija, pak, tvrdi da je povratak na stari sistem veoma dobar, pošto je, prema riječima Petra Đokića, predsjednika SP-a, bilo mnogo zloupotreba u odnosu skupština – načelnik.