Još nije poznato koliko je prekobrojnih službenika u državnoj službi, kaže Nevenka Savić, državni koordinator za reformu javne uprave.

Ističe da nema razloga da ovu reformu koče političke prepreke, jer je ona neophodna za dobrobit građana, ali je i obaveza BiH prema EU u procesu stabilizacije i pridruživanja. Savićeva naglašava da reforma javne uprave treba da puži ono što svaki građanin želi- da su državni službenici efikasni, a procedure pojednostavljene i brze. To su razlozi zbog kojih Savićeva ne opravdava što predstavnici EU dozvoljavaju da provedba ove važne reforme ostane u sjeni reforme policije ili Ustava.

U ono što je u Ustavu zapisano o podjeli nadležnosti mi niti smijemo niti možemo ulaziti

NN: Iako ste dužnost državnog koordinatora preuzeli u maju ove godine, možete li nam reći zbog čega je ova reforma u zastoju?

SAVIĆ: Krajem 2004. godine Savjet ministara je donio odluku o uspostavljanju Kancelarije za reformu javne uprave, a potom su usvojeni strategija reforme i akcioni plan jedan. U septembru prošle godine počela je predizborna kampanja i proces konstituisanja vlasti trajao je poprilično dugo. U tom periodu nije se moglo mnogo uraditi, vlade su bile u tehničkom mandatu i to je jedan od najvećih razloga zbog čega je došlo do malog zastoja i prolongiranja aktivnosti.

Ojačati entitetske koordinatore

NN: Kakvu saradnju imate s državnim i entitetskim vlastima?

SAVIĆ: Uloga koordinatora iz entiteta mora biti ojačana u najskorijem periodu. Mi s njima imamo dobru saradnju, ali postoji problem njihovog statusa, jer su oni državni službenici, koji imaju svoj primarni posao, tako da dužnost koordinatora obavljaju na volonterskoj osnovi. Stojanka Ćulibrk je pomoćnik ministra u Ministarstvu uprave RS, a Anto Čavar je također stručni saradnik u Vladi FBiH. Predviđeno je da se ojača uloga koordinatora stalnim angažmanom samo na toj poziciji. Brčko je to uradilo formiranjem jedne službe.

NN: Da li se nakon donošenja prvog akcionog plana počelo sa sprovođenjem konkretnih projekata?

SAVIĆ: Pojedini projekti već su u toku. Naša kancelarija prati mnoge od projekata koje finansiraju donatori kao što su UNDP, Evropska komisija i drugi. Međutim, uspostavljanjem fonda za reformu javne uprave bila bi obezbjeđena sredstva baš za ovu reformu.

NN: Znači, taj fond od, kako se očekuje, 4,5 miliona evra, omogućio bi snažniji tempo ove reforme?

SAVIĆ: Mi se upravo tome nadamo.

NN: Poznate su ocjene da u BiH postoji veliki birokratski aparat. Da li će ova reforma pokazati koliko ima viška službenika?

SAVIĆ: Naravno, to je jedan od zadataka. Radi se na tome da se državni službenici obučavaju i stiču iskustva primjenljiva na svim nivoima vlasti. Biće uspostavljenja baza podataka državnih službenika, koja će omogućiti i fluktuaciju kadra, a pomoću nje će moći biti praćen napredak i utvrđeni kriterijumi za pojedine pozicije. Sve to bi trebalo da bude preduslov za efikasniji rad, a u tom smislu i za smanjenje administracije.

NN: Postoje li neke procjene koliko je državnih službenika višak? Da li je poznato koliko ih trenutno radi u administraciji?

SAVIĆ: Takve podake nemamo. Agencije za državnu službu u BiH nam moraju pomoći instaliranjem baze podataka kako bismo dobili podatke koliko ima zaposlenih na svim nivoima.

NN: Koje će nivoe vlasti obuhvatiti ova reforma?

SAVIĆ: Prema našem akcionom planu mjere obuhvataju državni nivo, entitetski i Brčko distrikt. Neke mjere idu i do kantonalnog nivoa, dok opštinska vlast nije predviđena ovim planom. Međutim, neke mjere idu s nivoa entiteta do opština u smislu informatizacije i obučavanja kadra. Dakle reperkursije onoga što bude doneseno na državnom i entitetskim nivoima sigurno će se osjetiti i na najnižem nivou vlasti.

NN: Da li je reforma Ustava povezana sa ovom reformom i da li može uticati na nju na neki način?

SAVIĆ: Ne. U ono što je u Ustavu zapisano o podjeli nadležnosti mi niti smijemo niti možemo ulaziti. Mi ne smijemo ni po koju cijenu dirati u nadležnost pojedinih nivoa vlasti i moramo poštovati pojedinačni napredak u nekim oblastima. Neki entitet je, na primjer, otišao dalje i nema potrebe da čeka da drugi dijelovi zemlje dostignu taj nivo.

NN: Da li je moguće da uspješan model administracije neke evropske zemlje bude preslikan u BiH?

SAVIĆ: Mislim da o tome ne može biti govora zbog naše organizacione strukture. Međutim, mogu se koristiti pojedinačna iskustva i prakse, što već i radimo. Imali smo studijsko putovanje u Austriju gdje smo vidjeli šta je u oblasti unapređenja državne uprave urađeno u oblasti informacionih tehnologija. Za nas je to još vrlo daleko, ali nam može poslužiti ako primjer. Austrijanci će nas posjetiti naredne sedmice i vidjećemo koje bi projekte iz oblasti informatizacije mogli primjeniti.

Za Nezavisne novine:
Marija TAUŠAN