“Glavne kočnice i opstrukcija reforme javne uprave dolaze iz političkog mentaliteta koji javnu upravu doživljava kao svoj monopol. Pretpostavka dobre javne uprave je inkluzivnost i transparentan rad”, rekao je za BHT1 uživo koordinator Ureda za reformu javne uprave Dragan Ćuzulan.
Podsjećanja radi, reforma javne uprave se nalazi među četrnaest prioriteta koje je Evropska komisija postavila pred Bosnu i Hercegovinu, kao uslov za dobijanje kandidatskog statusa.
Ćuzulan smatra da svi nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini moraju da shvate da informacije koje posjeduju nisu njihovo već vlasništvo građana i privrede.
Zbog toga i Evropska komisija insistira na depolitizaciji kao jednoj od ključnih reformi javne uprave, rekao je on. Upravo zato kao glavni problem u ovom procesu ističe nedostatak političke podrške.
“Jesmo mi napravili određene pomake i u smislu usvajanja prioriteta, više u smislu donošenja Strateškog okvira za reformu javne uprave i Akcionog plana, ali nam slijedi implementacija. Sve te aktivnosti i mjere, odnosno reformske zadatke, treba provesti kroz javnu upravu. To je veliki posao koji će također zahtijevati jednu vrstu političke podrške.”
Kada se radi o zadacima koje je pred nas postavila Evropska komisija, u prioritetu je elektronska uprava. Digitalizacija, kazao je Ćuzulan, obuhvata čak tri četvrtine reforme, barem Strateškog okvira 2018-2022. Druga stvar je usklađivanje zakonodavstva sa evropskim zakonodavstvom, ono što Evropska komisija naziva inkluzivnim zakonima, odnosno omogućavanje uključenosti javnog sektora i građana u donošenje odgovarajućih zakona.
“Bila je praksa da se zakoni provode po hitnom postupku, da se ne provode procedure javnih konsultacija i građani su, relativno, bili isključeni iz donošenja određenih zakona, a i privreda”, podsjetio je Ćuzulan.
Govoreći o tome kako je pandemija utjecala na rad javne uprave, on je naveo da je, kao i sve ostale, i ova oblast morala da se prilagodi novim uslovima.
“Reducirali smo način rada i broj zaposlenih, prešlo se na online sastanke i konferencije i digitalnu komunikaciju. U tom smislu bi i reforma javne uprave trebalo da ide i da se omogući građanima da digitalnim putem ostvaruju svoja prava”, navodi Ćuzulan.