“JPP model je šansa za sve nivoe vlasti, od projekata lokalnog nivoa do izgradnje autoceste. Trenutno je najvažniji JPP projekat na svijetu izgradnja autoceste u Turskoj vrijednosti 11 milijardi eura”, izjavio je Ćuzulan.Implementacijom projekta predviđen je, između ostalog, razvoj zakonodavstava u oblasti javno – privatnog partnerstva, harmonizacija već postojećeg zakonodavstva iz ove oblasti, obuka i izgradnja kapaciteta relevantnih institucija za provođenje partnerstva i obuka privatnog sektora o mogućnostima za poslovanje u okviru koncepta javno-privatnog partnerstva, kao i stvaranje povoljnog poslovnog okruženja za poslovne subjekte, edukacija šire javnosti o prednostima JPP.
Eksperti smatraju da je JPP model jedan od mogućih finansijskih instrumenata koji bi mogao poboljšati ili rasteretiti javnu potrošnju i privući nove investicije.
“Problem vodosnabdijevanja u Kantonu Sarajevo možemo riješiti modelom javno – privatnog partnerstva, kao i rasvjetu i javni gradski prijevoz. Ovo su dugoročni projekti s trajanjem od 5 do 40 godina s ciljem omogućavanja bolje usluge i servisa građanima u javnom sektoru. U okviru projekata JPP-a, važno je istaći da je javno dobro uvijek javno dobro i, nakon isteka ugovora sa privatnim partnerom, javno dobro se vraća u posjed javnog sektora”, rekao je pravni ekpert za JPP prof. dr. Veljko Trivun.
Bosna i Hercegovina nema zakon kojim uređuje pitanja javno-privatnih partnerstava, jer se nadležnosti za pružanje javnih usluga i izgradnju javne infrastrukture uglavnom nalaze u nadležnosti entiteta i kantona. Republika Srpska ima Zakon o javno-privatnom partnerstvu od 2009. godine, u drugom entitetu – Federaciji BiH ne postoji zakon, ali je 10 kantona u FBIH prepoznalo potencijal JPP i donijelo zakone u skladu sa svojim nadležnostima. Brčko Distrikt takođe ima Zakon o javno-privatnom partnerstvu iz 2011. godine.
“Ovo nije obična press konferencija, već konferencija o projektu koji može donijeti dobrobit građanima. Iako u RS-u od 2009. godine postoji zakon o JPP, nije realizirano mnogo projekata. Razlozi za nepostojanje dobrih JPP projekata su, na jednoj strani, javni sekor a na drugoj privatni sektor. Problem u javnom sektoru je nedostatak dobre investicione politike, u kojoj locirate najveće probleme te ih precizirate, kako bi unaprijedili život vaših građana. Također, imamo nedostatak stručnih kadrova, iako je glomazan administrativni aparat. A kad je u pitanju privatni sektor problem je u očekivanju brzog i dirketnog ugovoranja, ali JPP je ozbiljan proces u kojem ne možete doći do dobrog ugovora od 20 godina bez kvalitetne pripreme i pregovoranja”, rekla je Radmila Mihić, pomoćnica ministra za finansije u Vladi RS.
Ovaj projekat ima za cilj i analizu svih zakonskih rješenja, harmonizaciju postojećih i kreiranje zakonskih rješenja za nivo FBiH i BiH, koji će onda stvoriti poslovni ambijent i privući privatni sektor da ulažu u JPP projekte.
“Mi smo zadovoljni dinamikom razvoja projekta JPP-a, i danas na prvoj press konferenciji želimo predstaviti pripremljenu stručnu literaturu za obuku i edukaciju državnih službenika i opće javnosti, i to Metodologiju za procjenu vrijednosti za novac u projektima javno-privatnog partnerstav i Metodologiju za javno-privatna partnerstva”, istakao je na današnjoj press konferenciji prof.dr. Tarik Zaimović, team leader projekta JPP u BiH.
Kao potencijalno poželjni sektori u Bosni i Hercegovini u kojima bi se u kraćem vremenskom periodu moglo pristupiti realizaciji investicija po modelu javno-privatnih partnerstava ističu se sektor energetike – posebno investicije energetske efikasnosti, sektor zdravstvenih usluga, osnovna infrastruktura – posebno saobraćajna infrastruktura, sektor ekologije – naročito upravljanje čvrstim otpadom i sektor komunalnih usluga.